Anic, Klaic, Domovic - Rjecnik stranih rijeci-Prepravljeni.pdf - Gripe

tercera 1397 terijer
u kartama: tri karte u istoj hoji jedna
za drugom; 4. u mačevanju: treči način
zadavanja udarca; 5. u katoličkim
samostanima: vrijeme molitve koje
počinje od 9 sati ujutro Gat. tertia
horarum canonicarum)
tercera (šp.) treća vrsta (vune)
tercerol (tal. terzeruolo) džepni pištolj -
ćić
tcrccron (šp. terceron) dijete mulatkinje
i Europljanina
tercet (tal. terzetto, lat. tertium treće)
glaz. kompozicija za tri glasa; pren.
društvo od tri člana
tercijn (lat. tertius treći) tisk. vrsta
slova u veličini od 16 tipografskih
točaka; tercija mjenica treća mjenica,
mjenica u tri primjerka (v. trala)
tercijal (lat. terciale) trećina godine
tercijnnski (lat. tertianus koji pripada
trećem) tercijanska groznica Gat. febris
tertiana) groznica koja se vraća
svakog trećeg dana
tercijar (lat. tertius treći.) geol. treće,
novo doba u razvoju Zemlje, u kojem
su kontinenti i mora počeli dobivati
svoj današnji izgled i u kojem jc
stvoren najveći dio smeđog ugljena;
slojevi od eocena do pliocena; tercijarna
formacija
tercijarci (lat. terlius) mn. redovnici
trećeg reda, svjetovne osohe koje pristupaju
nekom kat. redu, osobito kod
franjevaca, samo iz pobožnosti i radi
askeze, a ne polažu glavni zavjet, i
ne napuštaju svoi poziv u građanstvu
i obiteljski život
tercijarni (lat. tertius treći) koji je na
trećem mjestu, treći po redu; tercijarna
formacija geol. v. tercijar
tercina (tal. terzina) poet. strofa od tri
stiha u jampskom ritmu
terciogcnitura (lat. tertiogenitura) dio
imanja i prava koji pripada rođenom
trećem po redu
terdžuman (ar.-perz.) tumač; također:
• posrednik kod turskih vlasti
terebra (lat. terebra) bušilica, osobito
kao kirurški instrument; usp. trepan
terebracija (lat. terebratio) bušenje,
npr. drveta radi dobivanja soka
torela (lat. lerrella) magnet oblika kugle
za predočivanje i prikazivanje
Zemljinog magnetizma
teren (fr. terrain) zemljište, tlo, zemlja;
oblik zemljišta, osobito glede njegovog
utjecaja na položaj i kretanje
trupa; pren. položaj, okolnosti; područje
gdje se djeluje, radi;gubiti teren
gubiti uvjete uspjeha
terestričan (lat. terrestris) zemaljski,
zemni; Zemljin, koji potječe od Zemlje,
koji se tiče Zemlje; također: kopneni;
terestrični taloži geol. kopneni
taloži (za razliku od morskih); terestrični
durbin opt. zemaljski durbin,
durbin kojim se vide uspravni predmeti.
a ne preokrenuti kao kod astronomskog
durbina
teretnim (grć. teretron) med. v. trepan
terevenka (tur. tereffii skakanje, dizanje)
pijanka, orgija, bučna zabava
terezin vrsta asfalta od smole kamenog
ugljena, sumpora i vapna
tergum (lat.) leđa, leđna strana, poleđina;
in tergo (lat.) na leđima, na poleđini
mjenice
terijaci (grć. theriakon) mn. oni koji
jedu opijum (na Istoku)
terijak (grč. theriakon sc. antidoton) poznati
protuotrov sastavljen od gotovo
70 različitih sastojaka (među njima
je i meso zmija otrovnica) koji su stari
upotrebljavali kao lijek protiv ujeda
otrovnih životinja, protuotrov
terijakalnn (grč. theriakon) koji sadrži
terijak
terijakologija (grč. theriakon. logia)
znanost o životinjskim otrovima; znanost
o pripremanju protuotrova
terijer (engl. terrier, lat, terra zemlja.
Terrarius canis) ptičaru bliska rasa
pasa, srednje veličine, služi za lov
na miševe i štakore