Anic, Klaic, Domovic - Rjecnik stranih rijeci-Prepravljeni.pdf - Gripe

Predgovor
Mnoge su strane riječi i izrazi postali dio naše opće kulture. Naravno, to
nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao
takav, više ili manje, sklon prihvaćanju tuđih elemenata.
Tijekom povijesti primali smo riječi od susjeda, ali i od vrlo udaljenih
naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Mađari i dr.)
preuzimali hrvatske riječi. Prisjetimo se i primjera riječi kravata koja je najprije
bila naziv za široke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko
njemačke dijalektalne riječi Krawat (Hrvat) ušla u francuski jezik gdje je dobila
oblik crauate.
Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg rječnika, ali to ne znači
da tuđice treba olako prihvaćati. Naprotiv, tuđicu ćemo zamijeniti hrvatskom
riječju gdje god je to moguće. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da su mnoge
riječi stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rječničkog blaga ili se
pojavljuju usporedo s domaćim riječima. Osim toga, posezanje za tuđicama
može biti uvjetovano i stilističkim razlozima.
Rječnik je sastavljen s namjerom da čitatelju i korisniku na jednostavan
i pristupačan način protumači strane riječi i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom
govoru, sredstvima javnog priopćavanja, književnim i znanstvenim
tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije općekulturni značaj i namijenjeno
je najširem krugu čitatelja.
U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedeće:
1. Uz većinu riječi naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija,
npr.
admisija (lat. admissio) primanje, prijam
ili
ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i
konjaka (vinjaka).
2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najčešće navodi samo jezik
iz kojeg riječ dolazi, npr.
idem (lat.) isti, isto.