Anic, Klaic, Domovic - Rjecnik stranih rijeci-Prepravljeni.pdf - Gripe

mašina 860 matematički
mašina (grč. mcchanc oruđe kojim se
nešto umjetno izrađuje, lat. maehina)
leh. umjetni spoj tijela slobodnih
za davanje otpora u obliku naprave
koja prisiljava mehaničke sile da. pod
određenim uvjetima, izazivaju odro
dena kretanja, stroj, naprava, i to
naprava koja se upotrebljava za prenošenje;
ili pretvaranje rada ili energije;
2. lokomotiva; pren. stvor bez
duha, čovjek bez duha
mašinerija (fr. machinerie) strojevi,
mašine; strojarski dijelovi; izradba
strojeva; od,jel u kojem se nalazi više
strojeva koji svi služe istoj svrsi; osobito:
sve naprave pomoću kojih se
vrše promjene na pozornici; ustroj
mašrngevcr (njem. Maschinengewehr)
voj. suvremeno vatreno oružje kalihra
obične vojničke puške i automatskog
djelovanja, prikladno za lako
prenošenje s mjesta na mjesto, u minuti
može izbaciti oko 600 metaka
mašinist (fr. maehiniste) rukovatelj
strojem, strojar; graditelj strojeva;
pov. nadzornik strojeva
mašinizacija (grč. mechane, lat. maehina
naprava) uvođenje mašina
(strojeva) u poslovanja i proizvodnju
gdje se ranije upotrebljavao fizički
rad ljudi i životinja (u obrtništvu,
poljoprivredi, vojsci itd.); mehanizacija
mašinski (fr. maehine) koji se tiče strojeva,
koji pripada strojevima; izrađen
na stroju
maškara (tal. mascara) 1. v. maska
mašknra (ar. mashharat) 2. v. maškara
maškul (til. maseolo) mali top, mužar,
prangija
mašna (njem. Masche) petlja, zamka;
vrsta kratke kravate
mat (fr. mat) 1. prid. hcz sjaja, taman.
tamne boje, zagasit
mat (perz.) 2. u šahu: završni protivnikov
potez nakon kojega ugroženi
kralj više nemn nikakvog izlaza;
pren. pobijeđen, propao, izgubio igru
mata (šp.) paragvajski čaj od biljke ilex
paraguayensis, omiljeno piće Južnoamerikanaca
matador (šp. matador, lat. mactator
koljač, ubojica) glavni borac u borhi
s bikovima u Španjolskoj, koji ranjenoj
životinji zadaje smrtni udarac:
u kartama: najjači aduti; pren. istaknut,
važan, ugledan čovjek, znamenita
osoba, prvak u nekoj struci, važim
u svojoj struci, "zvjerka"
matamorizam (šp. matamoros; samohvala;
izraz koji se upotrebljava za
one koji vikom i drekom, nadutim i
teško razumljivim rečenicama pokušavaju
zbuniti svoje protivnike: zool.
izraz kojim se označava način obrane
kojim sc služe neki kukci da bi se
obranili od svojih napadača time što
se silno kostriješe, nadimlju, ističu
svoje bodlje i dr., samo da bi zastrašili
svoje neprijatelje
matamoro (šp. matamoros) lit. "ubojica
Ma ura", veoma omiljeni lik u starijoj
španjolskoj komediji, španjolski vojnik-lažljivac
koji priča o svojim junaštvima
i podvizima koji se, zapravo,
nikada nisu dogodili; bot. naziv za
veći broj neofenzivnih biljakii, ali po
izgledu veoma opasnih i otrovnih
matema (grč. mathano učim, naučim,
mathema znanje, znanosl) ono što je
naučeno, predmet učenja, znanje,
znanost; pravilo, osobito matematičko
matematičar (lat. mathematicus, grč.
mathema) nastavnik matematike;
onaj koji se znanstveno bavi matematikom
matematički (grč. mathema) koji pripada
matematici ili sc na njoj zasniva:
siguran, pouzdan, nesumnjivo
utvrđen