OBAVEZA ZAPOŠLJAVANJA OSOBA SA INVALIDITETOM U SRBIJI Primeri dobre prakse

Srazmerne oceni o potrebama zaposlenih osoba sa invaliditetom su i aktivnosti koje
su poslodavci preduzimali za prilagođavanje radnih mesta i procesa rada njihovim
potrebama (videti Sliku 3).
Slika 3. Prikaz dodatnih prilagođavanja radnih mesta i procesa rada potrebama
OSI
9.1%
istrazivanja
izvršena prilagođenja
nisu izvršena prilagođenja
90.9%
Sa Slike 3 možemo videti da je tek 9.1% poslodavaca dodatno prilagođavalo radna
mesta i procese rada potrebama osoba sa invaliditetom, pri čemu oni pod
prilagođavanjem nisu podrazumevali organizaciona prilagođavanja koja su vršili već
samo fizičke promene na radnom mestu. Detaljnije će implikacije ovakvog stanja biti
predstavljane nakon prikaza i stava osoba sa invaliditetom o prilagođenosti radnih
mesta.
6.2.1.4. Fluktuacija
Podaci o fluktuaciji su indikativni za temeljnija istraživanja o kvalitetu i efikasnosti
uključivanja osoba sa invaliditetom u radni proces, kao i za efekte zapošljavanja. U tom
smislu, u oko trećini kompanija došlo je do raskidanja radnog odnosa sa nekom od
osoba sa invaliditetom od početka primene zakona (31.8%,[n=14]), bilo na zahtev
osoba sa invaliditetom ili poslodavca, dok u ostale dve trećine kompanija nije bilo
fluktuacije osoba sa invaliditetom (68.2%,[n=30]). Ovo istraživanje nije u mogućnosti
da pruži odgovor na pitanje zašto je do ove fluktuacije došlo, što i nije trenutni
fokus,niti koja je motivacija osoba da zadrži posao, jer uzorak nije reprezentativan za
zapošljavanje uopšte. Želimo samo da ukažemo na značaj ovog podatka i na potrebu
da se u okviru praćenja primene zakona obuhvati i pitanje fluktuacije u zapošljavanju
osoba sa invaliditetom.
6.2.1.5. Beneficije za zapošljavanje OSI
Većina poslodavaca (72,7%,[n=32]) nije koristila beneficije za zapošljavanje OSI.
Među beneficijama koje se koriste, najčešće su subvencije poreza i doprinosa, poreske
olakšice, refundiranje zarada zaposlenih i na kraju, sredstva za opremanje radnog
47