Računalni program profesionalnog usmjeravanja - Hrvatski zavod ...

Muzikolog
Kratak opis
Muzikolog se bavi znanstvenim proučavanjem glazbe i primjenom tih spoznaja u različitim područjima kulture.
Potrebno obrazovanje
Preduvjet studija muzikologije je završena srednja škola i srednjoškolsko glazbeno obrazovanje. Muzikologija
se može studirati na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kao jednopredmetni i dvopredmetni studij. Jednopredmetni
studij muzikologije organiziran je kao preddiplomski studij koji traje četiri godine, a završenim
studijem stječe se naziv prvostupnik muzikologije. Nakon završenog preddiplomskog studija muzikologije
na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije u Zagrebu, može se upisati diplomski studij historijske muzikologije,
sistematske muzikologije i etnomuzikologije koji traje godinu dana. Nakon završenog diplomskog
studija stječe se naziv magistra muzikologije.
Dvopredmetni nastavnički studij muzikologije izvodi se u suradnji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu na
kojem studenti upisuju drugi studijski predmet. Nastavnički studij muzikologije organiziran je po modelu
3+2 (trogodišnji preddiplomski studij i diplomski studij koji traje 2 godine).
Opis poslova
Muzikologija je znanstvena disciplina koja se bavi istraživanjem glazbe i fenomena povezanih s glazbom.
Dijeli se u nekoliko pravaca: sistematska muzikologija, historijska muzikologija, kognitivna muzikologija i
etnomuzikologija. Postoji nekoliko glavnih područja djelovanja muzikologa. To je prije svega područje znanstvenog
proučavanja glazbe u kojem obavljaju različita muzikološka istraživanja, kao što su istraživanja povijesti
glazbe, skladatelja, glazbenih djela, razdoblja, pravaca i sl. U istraživanju se služe različitim metodama
analize, transkribiranja snimaka, dokumentiranja prikupljenoga gradiva, magnetofonom, kamerama i sl. Dio
poslova obavljaju i na terenu.
Muzikolozi se također bave muzičkom arhivistikom i bibliotekarstvom, katalogizacijom, sređivanjem i obradom
muzikalija i drugih glazbenih izvora koji su im dostupni. Pri tome kontaktiraju različite ustanove i stručnjake
drugih profila. Također pišu knjige, stručne članke te sudjeluju u objavljivanju i pripremi stručnih muzikoloških
časopisa gdje objavljuju zbornike radova, kataloge glazbenih zbirka i notna izdanja.
Područje rada muzikologa je i muzička pedagogija, glazbeno obrazovanje djece i odraslih. U koncertnim
direkcijama mogu obavljati poslove umjetničkog voditelja koji odabire izvođače, orkestar i glazbeni repertoar
nekog festivala, muzičkog bijenala ili drugoga glazbenog događanja. Često obavljaju i administracijske
poslove vezane za neki glazbeni događaj, koordiniraju poslove, organiziraju smještaj izvođača i sl. Muzikolozi
se bave i glazbenom produkcijom i organizacijom različitih stručnih tribina.
Muzikolozi mogu raditi i kao glazbeni kritičari. Oni pišu kritičke osvrte na glazbene događaje (koncerte klasične
i suvremene glazbe, mjuzikle, operete, opere i dr.).
Znanja, vještine i poželjne osobine
Muzikolozi moraju imati dobar sluh i osjećaj za ritam. Ljubav prema glazbi i strpljivost u radu, te razvijene
vještine podučavanja i rada s djecom, vrlo su važni u pedagoškom radu. Sposobnost izlaganja gradiva i individualiziran
pristup svakom učeniku odlikuju dobrog muzikologa. Muzikolozi, posebice oni koji se bave glazbenom
kritikom, trebaju imati svestrano znanje i dobru percepciju (posebice slušnu), te razvijene analitičke
sposobnosti. Znanosti koje trebaju poznavati su historiografija, paleografija, filologija, povijest umjetnosti,
književnost, sociologija, psihologija, teorija glazbe, kulturna antropologija i mnoge druge.
Objektivnost u prosudbi vrlo je važna kao i spremnost na iznošenje vlastitog stava. Vještine komunikacije, a
i sposobnost jasnog verbalnog i pismenog izražavanja, vrlo su bitne s obzirom na to da javnost i mediji vrlo
često od muzikologa traže mišljenje o nekoj glazbenoj problematici. Organizacijske sposobnosti, a i sklonost
timskom radu bitne su za rad u produkcijskim kućama i koncertnim direkcijama.
M
Popis zanimanja
201