Računalni program profesionalnog usmjeravanja - Hrvatski zavod ...

Z
Popis zanimanja
386
Osposobljavanje za zanimanje zavarivača provode specijalizirane ustanove, te pojedine škole koje za to imaju
uvjete i odobrenje (zavodi za zavarivanje i kontrolu kvalitete, otvorena učilišta, obrtničke i industrijske
škole i slično). Za određene vrste varova i zadovoljavajuću razinu kakvoće zavarivači moraju imati verificiranu
potvrdu o osposobljenosti (atest).
Programi osposobljavanja zbog svoje kratkoće i dostupnosti najbolje odražavaju stanje na tržištu rada. Sukladno
tome, iz pregleda osposobljavanja za različite vrste zavarivanja, uočeno je se da se u praksi najviše
koriste MIG/MAG i TIG tehnike zavarivanja, dok su preostale dvije sve manje u uporabi.
Opis poslova
Zavarivač može posao obavljati u radionici i izvan nje na terenu. O tome koja će se tehnika primjenjivati, djelomično
ovisi i o uvjetima primjene, jer je npr. TIG-tehnika osjetljivija na loše vremenske uvjete od najosnovnijeg
i najstarijeg oblika – plinskog zavarivanja. Aparatura za svaki pojedini postupak je djelomično različita.
Međutim, plinsko se zavarivanje danas koristi uglavnom za varenje cijevi manjih promjera i tanjih stijenki te
za zavarivanje bakra i bakrenih legura. Toplinska energija potrebna za taljenje materijala dobiva se plamenom
u kojem izgaraju acetilen i kisik na specifičnom plameniku. Kako je za uspješno zavarivanje potrebna i
određena dodatna količina materijala, zavarivač u jednoj ruci drži plamenik a u drugoj šipku.
Pri ručnom elektrolučnom zavarivanju energija potrebna za varenje dobiva se iz električnog luka koji nastaje
na mjestu varenja. Ovom se tehnikom mogu zavarivati gotovo svi materijali. Ipak, taj se način zavarivanja u
današnje vrijeme rjeđe koristi zbog nekoliko nedostataka – radi se o relativno sporom postupku, kvaliteta
vara bitno ovisi o spretnosti zavarivača, relativno je veliki otpad dodatnog materijala, a učestali bljeskovi i
štetni plinovi loše utječu na zdravlje radnika.
Elektrolučno zavarivanje u zaštitnoj atmosferi plinova taljivom elektrodom (MIG/MAG) puno se češće koristi
zbog različitih prednosti - brzina, manje deformacije, bolji uvjeti rada, bolja kvaliteta vara. Važno je istaknuti
da su ovi postupci uvelike automatizirani, a jedini je nedostatak visoka cijena potrebne opreme.
Elektrolučno zavarivanje volframovom elektrodom u zaštiti inertnog plina je postupak koji također ima iznimno
veliku primjenu i relativno je jeftin i siguran, ali nije prikladan za zavarivanje debljeg materijala.
Znanja, vještine i poželjne osobine
Poželjno je da osobe koje obavljaju ovaj posao nemaju komplikacije s dišnim i krvožilnim sustavom, lokomotornim
sustavom i vidom te da nemaju bolesti koje uzrokuju nesvjesticu ili vrtoglavicu (npr. epilepsija).
Također je preporučljiva jača tjelesna građa.
Uvjeti rada
Rad se često odvija na otvorenom, na objektima na kojima se obavlja zavarivanje plinom: brodovima, mostovima,
zgradama i drugim građevinama te na raznim postrojenjima. Također se radi u tvorničkim halama
i radionicama. Zavarivači su izloženi različitim mikroklimatskim uvjetima jer se posao obavlja u zatvorenim
halama, ali i na otvorenim gradilištima. Zavarivači su u zatvorenim prostorima često izloženi propuhu zbog
stalnog prozračivanja. Budući da je za zavarivanje i taljenje materijala potrebna toplinska energija, zavarivač
je izložen povišenim temperaturama (osobito zavarivač plinom, odnosno plamenom).
Mjesto zavarivanja na određenoj konstrukciji zahtijeva da se posao obavlja u najrazličitijim položajima (stojeći,
sjedeći, klečeći, ležeći). Prilikom nekih zavarivanja, zavarivač mora raditi u neugodnom položaju i u vrlo
skučenom prostoru. Katkad je potrebno prenositi, držati, vući i dizati teže terete.
Zbog specifičnosti zavarivačkog posla i rizika kojima je on izložen, posebna pozornost pridaje se zaštiti na
radu. Zavarivač bi trebao rabiti zaštitnu odjeću s posebnim vatrootpornim pregačama, sigurnosne cipele, zaštitne
rukavice i naočale te štitnik za oči i lice (zavarivačku masku). U prvom se redu štiti od opeklina, ozljeda
zbog mogućeg pada predmeta te od plinova koji se oslobađaju prilikom zavarivanja.
Zavarivač može raditi izoliran u posebno konstruiranim kabinama kako bi drugi radnici bili zaštićeni od iskrenja
i bljeskanja. Zbog specifičnosti njegova posla i rizika kojima je izložen, posebna se pozornost pridaje
zaštiti na radu.