Računalni program profesionalnog usmjeravanja - Hrvatski zavod ...

A
Popis zanimanja
24
Važno je imati glumački talent, razvijene kreativne sposobnosti, te znati prikazati ulogu i uživjeti se u nju.
Ljubav prema radu s djecom i vještina komuniciranja prilagođena njihovu uzrastu prijeko su potrebne za
obavljanje ovog zanimanja. Važno je biti nesputan na pozornici, te imati moć utjecanja na publiku. U glumi
je, uz čestu improvizaciju, također potrebno poštovati upute redatelja.
Uvjeti rada
Animatori lutaka rade u kazalištima lutaka, a često imaju predstave i u vrtićima, školama, dječjim domovima
i drugim ustanovama u kojima djeca borave. Radno vrijeme glumca-animatora lutaka nije uvijek jednako
raspoređeno. Ono ovisi o rasporedu proba i predstava pa se glumac mora neprestano prilagođavati različitim
satnicama i radnim rasporedima. Probe mogu biti u jutarnjim i večernjim satima, pa čak i cjelodnevne.
Predstave su uglavnom za djecu i odvijaju se u prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima, a subotom i nedjeljom
se daju i po dvije na dan. Lutkarski glumci–animatori odigraju najveći broj predstava u prosincu, što
je najnapornije razdoblje lutkarske kazališne sezone.
Posao glumca–animatora lutaka ne mogu obavljati osobe s težim poremećajima sluha, vida, govora i motorike.
Osobe s poteškoćama pamćenja također ne mogu obavljati ovo zanimanje.
Srodna zanimanja
Kazališni glumac
Mogućnosti zapošljavanja
Glumci–animatori lutaka uglavnom se zapošljavaju u kazalištima lutaka.
Antropolog
Kratak opis
Antropolog je stručnjak koji se bavi znanstvenim proučavanjem čovjeka.
Potrebno obrazovanje
U Hrvatskoj se antropologija može studirati na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao dvopredmetni
studij. Preddiplomski studij antropologije traje 6 semestara, a nakon završenog preddiplomskog studija
stječe se naziv prvostupnik humanističkih znanosti - smjer antropologija. Diplomski studij arheologije traje 4
semestra, a studenti koji ga završe stječu titulu magistra humanističkih znanosti - smjer antropologija.
Opis poslova
Antropologija je disciplina koja proučava ljudski život i kulturu, sličnosti i razlike među ljudima, načine življenja,
rada, njihova vjerovanja i drugo. Opća antropologija također proučava kako se razvijala ljudska rasa,
kako su nestajala i nastajala ljudska društva pa je okrenuta i sadašnjosti i budućnosti ljudskoga roda. Paleontropologija
ima za cilj utvrditi podrijetlo ljudi i putove njihova biološkog razvoja. Ona proučava fosile i primate
srodne ljudima te nastoji rekonstruirati način života prvih ljudi. Forenzična antropologija bavi se ljudskim
osteološkim ostacima u kontekstu sudskih analiza. U sudskoj praksi zaduženi su za razlikovanje ljudskih od
životinjskih ostataka te arheoloških od forenzičnih slučajeva i utvrđivanje drugih osobina ljudskih ostataka.
Socijalni antropolozi bave se proučavanjem nastanka i razvoja socijalnih institucija i njihovoj ulozi u ustroju
društava različitih kultura.
Antropolozi imaju znanja koja im omogućuju prepoznavanje evolucijskih karakteristika bioloških i društveno-kulturnih
fenomena te njihove povezanosti. Spoznaje do kojih dolaze omogućuju im zaključivanje o
povoljnosti, odnosno nepovoljnosti društvenih gibanja te sudjelovanje u procesima društvenog planiranja.
Razvojem edukacijskih znanosti i usmjerenosti obrazovanja na cjeloživotno učenje, antropolozi sve češće
primjenjuju svoja znanja u praćenju posljedica takvih promjena.