19.03.2014 Views

Đorđe Vukadinović Miroslav Samardžić

Đorđe Vukadinović Miroslav Samardžić

Đorđe Vukadinović Miroslav Samardžić

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

NSPM Posebno izdanje 1 (2005)<br />

koja nema veze ni sa devedesetim godinama, ni sa ovim dešavanjima, već je<br />

tako uvek bilo u Temerinu. Ja sam tamo rođen i znam šta govorim. Podeljenost<br />

se nije smatrala nečim negativnim, već je to bilo normalno. To što su te<br />

dve zajednice odvojene ne znači da one jedna o drugoj imaju neko loše mišljenje.<br />

Ja živim svoj život sa ljudima koji su mi bliski jezički, kulturno, običajno,<br />

mentalno. Ali tu se javlja jedan problem: politika instrumentalizuje te stvari<br />

na različite načine, čak i u najboljoj nameri, a kamoli onda kad su namere<br />

loše. Političari hoće da se manjinama daju prava, a to već postoji, da im se<br />

obezbedi osnovna, srednja škola sa nastavom na maternjem jeziku, pa i više<br />

obrazovne institucije, ali to ima negativne posledice i po određenu manjinu jer<br />

vodi ka njenoj getoizaciji.<br />

Evo, praktično, u Temerinu jedan broj Mađara ne zna srpski i to njih ograničava,<br />

ne mogu da se upišu na fakultet, ne mogu da odu u Novi Sad, postoji<br />

tu mnogo ograničenja. Oni su čak i sami shvatili da to ne valja, ali njihova etnička<br />

politička elita je otprilike za to, za getoizaciju. Pripadnici mađarske manjine,<br />

dakle, shvataju da je to za njih negativno, da se na taj način ograničavaju<br />

zato što, jednostavno, ne mogu da napreduju u ovom društvu, u karijeri ili u<br />

drugom smislu. Dilema nije, kako je neko rekao, ili očuvanje identiteta ili napredak<br />

u praksi. Bilo bi dovoljno da se u školi sa nastavom na mađarskom jeziku<br />

malo više uči srpski, kako bi nivo znanja dece koja završe osnovnu i srednju<br />

školu bio dovoljan da ona mogu da se uključe u društvenu sredinu. Podvlačim:<br />

ne mora se birati između očuvanja identiteta i uspeha u društvu. Mislim<br />

da je moguće to dvoje na neki način uklopiti.<br />

Miloš Knežević<br />

- O asimilaciji i identitetu -<br />

Treba da pristupimo spoljnopolitičkoj analizi, da se vidi da su naši stereotipi<br />

dovedeni u pitanje ne samo kad je reč o sudbini autonomije Vojvodine nego<br />

uopšte o sudbini Srbije na Balkanu i u Evropi. Naime, jako deprimirajući<br />

nalazi, po neki put sa katastrofičkom aromom - ali to je nauka, to je surova demografska<br />

statistika - ukazuju nam koliko su naše slike i naše projekcije, političke<br />

ili kakve druge želje iluzorne s obzirom na situaciju koja će nastati za<br />

deset, dvadeset, trideset godina, što je Kicošev lepo oslikao. S druge strane, reč<br />

je o spoljnopolitičkom činiocu i tom fatalizmu da smo slabi i nejaki. Ukazuje<br />

se koliko su nam mogućnosti skučene kad je reč o velikim tektonskim gibanjima<br />

na kontinentu i u svetu u okviru evroglobalizacije i globalizacije kao svetskog<br />

procesa.<br />

Ja bih se osvrnuo na dve stvari u vezi sa današnjom temom. Prva je vezana<br />

za nekakvu vrstu odnosa demografske organike i mehanike. Pokušaću to da<br />

objasnim. U pitanju je odnos onoga što je u demografiji prirodno, što ima obri-<br />

128

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!