19.03.2014 Views

Đorđe Vukadinović Miroslav Samardžić

Đorđe Vukadinović Miroslav Samardžić

Đorđe Vukadinović Miroslav Samardžić

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

NSPM Posebno izdanje 1 (2005)<br />

vredan milijardu i šeststo miliona dolara, a izvoz iz ostatka Srbije oko četiristo<br />

i nešto miliona dolara, dakle ispod petsto miliona dolara. Te godine smo bili<br />

pod embargom, i izvoz žita Rusima bio je, praktično, jedini izvoz. Budući da<br />

je u to vreme kompletan devizni priliv pretvaran u dinare - znate da je sistem<br />

Narodne banke tada funkcionisao kako je funkcionisao - to znači da nije došlo<br />

do odliva samo onih trista i nešto miliona dolara, da nije reč samo o tom prebacivanju<br />

sredstava prilikom privatizacije koja nije adekvatno valorizovana u<br />

smislu regionalnog efekta. A ako uzmete u obzir i kursne razlike i sve druge<br />

efekte, videćete da je taj odliv kapitala iz Vojvodine bio u stvari mnogo veći i<br />

da je on imao i neke sistemske mehanizme koji su proisticali iz jedinstvenog<br />

privrednog sistema, a ne samo iz odluka o tome kome će se šta prodati i kome<br />

će ići neki prihod.<br />

Odsustvo tranzicijskog modela u stvari znači odsustvo odluke o evropskoj<br />

politici. Da su predstavnici vojvodanske političke elite bili u stanju da se dogovore<br />

o evropskoj budućnosti Vojvodine, tada bi, verovatno, tranzicijski model<br />

nastao kao normalni tehnološki proizvod iz opšteg političkog, ideološkog orijentira.<br />

Ali do toga nije došlo. Skupštinska rasprava od pre nekoliko dana pokazuje<br />

da mi ni dan-danas ne znamo u stvari da li imamo čvrstu evropsku orijentaciju<br />

ili ne, i koji su kompletni sadržaji u tom našem generalnom prihvatanju<br />

Evrope. Sve političke partije, pa čak i radikali, prihvataju evropsku orijentaciju,<br />

ali šta stvarno pod tim podrazumevaju, šta stvarno misle da mi treba da<br />

uradimo, to se ne vidi. Oni su se toj orijentaciji, doduše, protivili fragmentarno,<br />

ali ne i u celini.<br />

Zašto sad govorim o Evropi i zašto sam pokušao od početka da skrenem<br />

pažnju na to? Zato što približno 50 odsto društvenog proizvoda Vojvodine ima<br />

veze sa poljoprivredom i prehrambenim kompleksom. Vidite, za razliku od<br />

drugih oblasti, industrijskih i uslužnih, u kojima se može govoriti o nekim manje-više<br />

normalnim tržišnim kriterijumima kojima bi se stvarna efikasnost nekog<br />

područja mogla izraziti kao konkurentska prednost nad nekim drugim, recimo<br />

u proizvodnji tekstila, obuće i slično, poljoprivreda je teško institucionalno<br />

deformisana delatnost. I uprkos potpunom razumevanju vaše argumentacije,<br />

moram reći da hrana danas više nije oružje, i to je činjenica sa kojom mi<br />

moramo da se suočimo. Hrana danas nije ono što je bila. Danas su to nafta i neki<br />

drugi energenti. Pre 20 ili 30 godina Amerikanci su hranom ucenjivali Ruse,<br />

a svojevremeno i Induse, čak je i pomoć Indiji u hrani bila uslovljena projektom<br />

demografske kontrole. Evropa danas ima previše hrane. Evropska unija<br />

je od Rimskog sporazuma pa sve do 2000. godine imala sistem vrlo jakih tržišno-cenovnih<br />

podsticaja za proizvodnju hrane i budžetskih transfera. Znači,<br />

dva su kanala postojala za pomoć poljoprivredi u Evropskoj uniji. Jedno su bili<br />

cenovni mehanizmi, što znači da su unutrašnje cene u Evropskoj uniji bile više<br />

od tržišnih zato što je postojala spoljnoekonomska zaštita i takozvana ciljna<br />

cena, što je različito od naše garantovane cene. Postojale su premije za mleko,<br />

rogatu stoku i još niz poljoprivrednih delatnosti, tako da je Evropska unija, sem<br />

64

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!