You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Autonomija Vojvodine 1988-2005.<br />
i razvojnog mesije, tek onda možemo zbiljski razgovarati o stvarnoj tranziciji<br />
u Vojvodini i političkoj i ekonomskoj neophodnosti autonomije, kao instrumenta<br />
elementarne ustavnopravne zaštite vojvođanskih ekonomskih interesa.<br />
Mnogi dobronamerni ljudi smatraju da se ekonomski razlozi za autonomiju<br />
Vojvodine javljaju danas samo zbog jednog doista anahronog opresivnog sistema<br />
kvazitržišne ekonomije kod nas i ističu da će ti razlozi nestati, a mnogi<br />
smatraju i da su već nestali, onog trenutka kada u Srbiji doista pobedi demokratija<br />
i kada se instalira sistem privatne privrede i slobodne tržišne utakmice.<br />
Istovremeno, ti ljudi odbacuju načela liberalne ekonomske filozofije i kažu da<br />
uloga države u privredi nije iscrpljena, pozivaju se na teorije "mladih privreda<br />
u razvoju", ističu da agrarni karakter jugoslovenske privrede podrazumeva "realističnu<br />
politiku ekonomske odbrane" i "organizovanog razvoja", ponavljaju<br />
da sistema "lessez faire" više nigde nema itd.<br />
Po mom sudu, radi se o površnom poznavanju svetskih prilika i svetskih<br />
trendova i dubokom strahu od teškoća koje nameće svaka svetska utakmica. A<br />
ja smatram da Vojvodina ima šanse u svetskoj utakmici i da joj je upravo zbog<br />
toga potrebna autonomija unutar države koja iz mnogobrojnih razloga pati od<br />
duboko ukorenjenog straha od sveta.<br />
Nebojša Popov<br />
- Dizajn i das Sein -<br />
Razgovor o ustavu nije tema koja se iscrpljuje u okvirima dizajna, nego<br />
zadire u samu suštinu bića društva, das Sein. Mi znamo da već dosta dugo postoji<br />
jedna moralna dilema: das Sein oder Design. Mi vrlo često skliznemo u<br />
dizajn i onda je jedino važno ko se kako predstavlja na televiziji u predizbornoj<br />
kampanji, a nije važno kakav je realni program, dakle ne samo formalni<br />
normativni, nego realni program, te koji su realni interesi. Tek kad ova tri izlaganja<br />
povežemo (Komšić, Boarov, Popov - n.p), vidimo u čemu je naš glavni<br />
problem kada je reč o Vojvodini.<br />
Prvo, Mita Boarov je donekle dotakao moguću polaznu tačku posmatranja<br />
stvari u celosti. Nekoliko stotina godina Vojvodina je u privrednom i kulturnom<br />
pogledu evropska regija, i u okviru Austrije i u okviru Austrougarske. Ona nikad<br />
nije bila nezavisna država, ali se razvijala. U evropskom procesu povezivanja<br />
imala je status u perspektivi prosperitetne regije koja bi, naročito kad je<br />
posredi poljoprivreda, snabdevala dobar deo Evrope. Zato su sprovodeni obimni<br />
radovi melioracije, izgrađivani su kanali, omogućavano navodnjavanje mnogo<br />
pre izgradnje kanala Dunav-Tisa- Dunav, i to je spadalo u tu ideju.<br />
Dakle, postoji Vojvodina kao evropska regija u privrednom i kulturnom<br />
pogledu, što ima svoj socijalni, pa čak i etnički aspekt, nasuprot čemu stoje<br />
razni pokušaji da se ona stavi u neki uži okvir Kraljevine Jugoslavije, SFRJ,<br />
57