19.03.2014 Views

Đorđe Vukadinović Miroslav Samardžić

Đorđe Vukadinović Miroslav Samardžić

Đorđe Vukadinović Miroslav Samardžić

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

NSPM Posebno izdanje 1 (2005)<br />

Treći ili drugi nasilni tok je konverzija. Ona se najpre tiče konfesionalnih<br />

ubedenja, vere. Rečeno na srpskom - ja ne držim da postoji srpskohrvatski jezik,<br />

postoji samo srpski i njegove razne varijacije, a bošnjački i crnogorski su<br />

groteskne verzije srpskog jezika - konverzija je promena pripadnosti određenoj<br />

crkvi. Ona je empirijski zabeležena u svim konfliktnim situacijama tokom<br />

regionalnih, lokalnih i svetskih ratova, i u toku secesionističkih ratova, i nosila<br />

je uvek određenu količinu nasilja. Konverzija predstavlja prelazak iz vere u<br />

veru. Neke crkve imaju čak i planove misije, preveravanja.<br />

Južnoslovenski prostor je izrazito konverzivno područje. Postoje brojni<br />

istorijski primeri za to i šteta je što ovde nema nekog istaknutog istoričara da<br />

nam posvedoči o tome. Brojni primeri preveravanja, prelaska iz jedne vere u<br />

drugu veru kao prvi korak ka denacionalizovanju, koje nastupa u određenom<br />

vremenskom rasponu posle preveravanja, jesu primeri asimilacije. Postoje<br />

čak i narodi na južnoslovenskom i srpskom prostoru koji su u kratkim<br />

vremenskim intervalima nastajali putem ideološkog nasilja i represije i u<br />

okviru etnogene-ze dobiljali atribute naroda, a nastajali su iz jednog većinskog<br />

naroda među ju-žnim Slovenima.<br />

To je ta patogena ontogeneza ili etnogeneza i mi sada imamo više naroda<br />

nego 1918. godine. Dakle, to je preveravanje ili konverzija. Kao što je poznato,<br />

ona je i u međunarodnom pravu zabranjena, ali se nesmetano vrši, pa je u<br />

toku secesionističkih ratova ovde takođe zabeležena na nekim područjima. Da<br />

ne širimo debatu - tačno se zna koliko je stotina hiljada ljudi i pod različitim<br />

okolnostima napustilo jednu veru i prešlo u drugu veru u okviru hrišćanstva<br />

(jer je razlika izmedu dve hrišćanske crkve manja nego između hrišćanske i<br />

muslimanske vere).<br />

Kad je reč o identitetu, to je drugi fenomen. Sve to teorijski i praktično<br />

može da bude primenjeno u Vojvodini u okviru tih manjinskih zajednica i dva<br />

naroda, Srba i Madara, koji su, kako neko reče, većinski u pokrajini. Identitet<br />

kao kategorija, pa i filozofska ontološka kategorija, u Srbiji sadrži dijalektiziranje,<br />

ili elektriciranje, ili vibriranje dva momenta. Vibriraju momenat<br />

istovetnosti i razlike i, u skladu sa intencijom diskursa, sa tipom govora i namere<br />

retoričkog efekta i ubeđenja, ističe se prvi ili drugi momenat - momenat<br />

trajne prepoznatljive istovetnosti ili pak momenat razlike. Neoliberalna<br />

ideologija je glorifikovala momenat razlike. Različitost ili tzv. multizam u<br />

svemu se glorifikuje kao vrednost, a onda u svetu politike i kao apsolutna<br />

vrednost.<br />

To je obeležje postmoderne situacije. Međutim, u identitetu kao fenomenu,<br />

osim razlike, postoji i konstanta ili istost. Otuda svaki tip identiteta, po definiciji,<br />

sadrži u sebi jedan monizam, prepoznavanje - uostalom, i ljudska čulnost,<br />

da bi nešto prepoznala, traži istovetnost. Taj identitet ipak može da bude<br />

i pluralizovan. Pored monoidentiteta, postoji i dvojni identitet, trojni identitet,<br />

te multiidentitet - i to je takođe vrednost. Pri glorifikovanju razlika u postmodernoj<br />

situaciji razlikovanje postaje vrednost po sebi kao neka imanencija, ta-<br />

130

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!