You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Autonomija Vojvodine 1988-2005.<br />
nomske moći koji blokiraju put ka utemeljenju države, ka postavljanju osnova<br />
za tranziciju u evropskom smeru.<br />
Vojvodina je inspirativna, ali nisam siguran da je ona faktički već u tom<br />
inicijalnom statusu da može stvar da povede i povuče. Kako je svojevremeno<br />
govorio Mile Isakov, ako je Vojvodina lokomotiva, onda mašinovođa mora biti<br />
iz Novog Sada. Možemo i tako razmišljati, ali sigurno da ima smisla razmišljati<br />
i o tome šta je socijalna, kulturna i politička platforma Novog Sada u suprotstavljanju<br />
Miloševićevom režimu. To su te ideje o ljudskim pravima, o demokratiji,<br />
autonomiji i o jednoj evropskoj tradiciji, samo je pitanje koliko je to<br />
jasno artikulisano i koliko ima pristalica. To sigurno postoji, ako toga nema,<br />
onda nam ostaju one katastrofične vizije da će sve dalje da propada, da će ponovo<br />
biti ratova, da će se ljudi ponovo zakrviti, da će se ponovo menjati državne<br />
granice. I zato mislim da je razgovor o ustavu istovremeno priča o dizajnu<br />
nastajuće države i o tome, i pre svega o tome, šta je socijalno biće ovog našeg<br />
realiteta, da Sein, i šta se sve u njemu događa.<br />
Za kraj bih izdvojio primere koji su vrlo jasni i govore šta se dešavalo i šta<br />
je naš glavni problem. Afera "šećer" je pokazala - a tome je doprineo Savet za<br />
borbu protiv korupcije u saradnji sa evropskim institucijama - da je strateški interes<br />
Vojvodine i one celine u kojoj se ona nalazi proizvodnja repe i šećera koja<br />
može obezbediti snabdevanje dobrog dela Evrope, zbog čega su postojali preferencijali<br />
za tu proizvodnju. Međutim, deo vlasti, a ne samo privatni kapital, učestvuje<br />
u destruisanju te strategije koja omogućuje razvoj Vojvodine i zemlje u<br />
kojoj se ona nalazi. Ni dan-danas nije utvrđeno ko je, kako i zašto činio nepravilnosti<br />
i zbog toga mi ne možemo na zdrave osnove da postavimo ni društvo ni<br />
državu. Tu takode postoji jedan faktički konsenzus namesto principijelnog konsenzusa<br />
oko pitanja kako izaći iz te situacije. Slično je i sa "Jugoremedijom". To<br />
je jedna firma čiji je deo akcija na problematičan način prodat, gde vlasnik najvećeg<br />
paketa akcija ne poštuje ugovor, gde uzurpira sva upravljačka prava, gde<br />
menja sastav zaposlenih, otpušta jedne, zapošljava druge - san svakog diktatora<br />
jeste da promeni narod ako narod nije poslušan. I opet se pojavljuje ono što je<br />
javni interes, dakle, da postoji ta fabrika, da funkcioniše, da se zaštiti privatna<br />
svojina, da fabrika normalno radi, ali još nema pouzdanih temelja i ovo što se sada<br />
dogada udaljava nas od temelja za pozitivnu tranziciju. Još uvek smo u stihiji<br />
one neformalne retrogradne tranzicije. Čini mi se da je to problem.<br />
Vladimir Ilić<br />
- Kolizija demokratije i autonomije -<br />
Za mene je ovo pre svega metodsko pitanje, ova Vojvodina od 1988. do<br />
2004. godine. Konkretizovano je na jednoj tehničkoj ravni, oko maksimalnog<br />
mogućeg obima autonomije. Raščlanio bih to pitanje na tri aspekta.<br />
59