You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
DIV SOVJETSKE AVIJACIJE<br />
Tupoljev je tokom skoro sezdeset godina bio neraskidivo vezan<br />
za sovjetsku vazduhoplovnu lndustrlju<br />
Oko ~czdcse t sovjctskih aviona je nosilo ime Andrcja<br />
Nikolajevi~a Tupoljcva, predratni sa oznakama ANT<br />
a poslenuni sa oznakom Tu. Karijera Tupoljcva sc<br />
protete pOCev od prvih pionirskih dana avijacijc u<br />
cari~ti~koj Rusiji, pa sve do prvog supersoni~noga putni~kog<br />
aviona. Tupoljev je tri puta proglaSavan za<br />
heroja socijalisti~kog rada, dobitnik je osam ordena<br />
Lenjina i Sest Lenjinovih iii drlavnih nagrada. Prcd<br />
samu smrt, 1972. bio je ~Ian Vrhovnog sovjeta i predstavljao<br />
jc svoju zemlju u prvoj seriji razgovora o<br />
ograni~cnju stratcgijskog oru!ja (SALT) sa Sjedinjcnim<br />
Dr!avama Amerikc.<br />
Tupoljcv jc roden 10. scptcmbra 1888. u selu Pustoma<br />
zev u provinciji Tvcr. Njcgov otac, advokat i matemat<br />
i ~ar. bio je prognan u provinciju zbog revolucionarnc<br />
dclatnosti. Tupoljcv jc zav~ io Iokalnu gimnaziju i onda<br />
se upisao na maSinski fakultet na Moskovskoj tchniekoj<br />
visokoj Skoli (MVTU), gde ga je zapazio profc<br />
~or N. Je.2:ukovski sa aeronauti~k og odscka. I on jc<br />
1911. uhapSen zbog revolucionarne aktivnosti i isklju<br />
~en sa MVTU. ali 1914. bilo mu je dozvoljcno da<br />
ponovo nastavi svoje studije. Za vreme prvog svebkog<br />
rata skupio jc ncSto prakti~nog iskustva dok je radio u<br />
fabrici a\iona DUKS, koja je bila najve~a fabrika aviona<br />
u Ru~iji pre oktobarskc revolucije i jedna od ret·<br />
kih koje su pretivelc gradanski rat.<br />
UvoCICIIJC metalne konstrukcije<br />
Tupoljev jc ~igl cd no imprcsionirao profesora :tukovskog<br />
koji ga jc pozvao da postane jedan od njegovih<br />
asistenata u Ccntralnom institutu za aerodinamiku i<br />
hidrodinamiku (CAGI) koji je osnovan 1918: Tupo·<br />
ljcv je 1921. postao rukovodilac odeljenja za konstrukciju<br />
aviona (AGO) u tom institutu. Godinc 1922. on je<br />
naimenovan za predsednika komisije koja je trebalo<br />
da prou~ava i reali11aje konOvjetski duraluminijum, nazvan kaltugalumin po selu<br />
u kome je prvi put proizveden. Za ,.~enje tib ispitivanja<br />
su postojnli probni bazeni i druga oprema.<br />
Prvi sovjetski avion potpuno metalne konstrukcije bio<br />
je ANT-2, izradcn 1924. Kako je u Junkersovoj fabrici<br />
kraj Moskve izgradeno nekih 150 aviona junkers izmcdu<br />
1921. i !925, T upo ljev je prihvatio nema~ki metod<br />
konstruisanja aviona od metala sa naboranom oplatom<br />
(talasastim limom); u stvari, ANT-2 i kasniji ANT-4<br />
jako li~e mt Junkcrsove konstrukcije.<br />
Poslc rcorganizacijc Tupoljevog konstruktorskog biroa<br />
1925. njcgovi glavni konstruktori postali su i Arhangch~a.<br />
Petjako'. Suhoj i Mjasieev. koji su se svi<br />
kasnijc proslavili svojim ostvarenjima. Premda je Tupoljcv<br />
bao dircktor i rukovodilac biroa. pojedini konstruktori<br />
su postajali odgovorni za odredene tipove<br />
a' ion a: SuhOJ za lovatke avione. Arbangelski za brze<br />
bombardcre a bra~a Pogoski za mornari~ke avionc. U<br />
in~titutu C'AGI jc konstruisano i projektovano oko 50<br />
aviona sa Tupoljcvim poc!etnim slovima ANT u oznakama.<br />
A u scrijskoj izgradnji bi ti avioni dobili i svojc<br />
namen>kc otnakc (napr. ANT-4 jc postao TB-1).<br />
Prvenac T upoljeva ANT-i, izgradcn izmcdu 1922. i<br />
1923, bio je Iaki jednosedi avion mdovitc konstrukcijc,<br />
a oko 60 odsto konstrukcije krila bilo jc od novog<br />
kal~ugolumina. Posle njega usledio jc ANT-2 1924. u<br />
eelini izraden od kal ~ugolumina. ANT-2 je bio mali<br />
visokokrilac sa kabinom za pilota i dva putnika, sa<br />
trocilindri~nim motorom bristol lucifer od 100 KS na<br />
vazdu~no hladenje. TehnoloSki i konstruktorski postupak<br />
kod ANT-2 bili su veoma sli~ni onama primenjenim<br />
na Junkersovom avionu K-16. ANT-2 je imao i<br />
jcdnu specifi~nost - skoro trouglasti prcsek trupa.<br />
Avion ANT-3, koji jc usledio 1925, bio jc ujedno prvi<br />
Tupoljcv vojni avion i prvi koji je u~ao u serijsku<br />
proizvodnju; izgraden je 101 primcrak, uklju~ujuCi i<br />
prototipove. Bio je to dvokrilni dvosed za izvidatkc<br />
zadatkc, sa oznakom R-3. Kako sc tada u SSSR-u<br />
izgradivao samo mali broj motora. za taj avion kor i~cno<br />
je viSe razlicitih tipova motora: amcricki Iiberti od<br />
400 KS iii sovjetski ekvivalenat M-5. francuski loren<br />
ditrih od 450 KS i - na nekoliko eksperimcntalnih ili<br />
specijalnih aviona - nemacki BMW-VI od 550KS i<br />
britanski napije lion od 450 KS. Verzija R-3 sa britanskim<br />
motorom je bila najbr!a 1 pilot Mihail Gromov je<br />
1926. njome preleteo daljinu od Moskvc po okru!noj<br />
marSruti preko Kcnigsberga. Bcrlina, Pariza, Rima,<br />
Beta i Va~avc do Moskvc, za tri dana. iii 7150km za<br />
cfektivno vremc letenja od 34 casa i 15 minuta, prosecnom<br />
brzinom od 210 km na cas. Standardni R-3, sa<br />
motorom M-5 i pove~anom ko li ~inom goriva prclcteo<br />
jc 1927. od Moskve preko Sibira do Japana. u jedanacst<br />
ctapa za 12 dana.<br />
Ulicaj ncmackih konstrukcijn<br />
Prvi vcliki avion Tupoljeva bio jc tc~k i bombardcr<br />
ANT-4 (TB-1). Tupoljev je u to vrcme vc~ prepu~tao<br />
vi~ odgovomosti svojim glavnim :Con~truktorima, pa<br />
je tako Petljakov odigrao vcliku ulogu u konstrukciji i<br />
proizvodnji ANT-4.<br />
Tupoljev je inaee dobro poznavao i sam primenjivao<br />
proverene strane konstrukcijc i metode. jcr je domaci<br />
razvoj za vremc oktobarskc revolucije i gradanskog<br />
rata. od 1917. do 1922. zaostao za inostranim. I drugi<br />
sovjctski konstruktori aviona iz dvadcsetih godina bili<br />
~ u dobro informisani o razvoju u drugim zemljama i<br />
koristili su svaku priliku da novu proizvodnju prate<br />
tokom putovanja van zemlje iii po samorn Sovjctskom<br />
Savezu. Tupoljev je bio u CAGI dobro informisan o<br />
junkersu G-23, koji je mont iran u Moskvi 1924. i vcrzijc<br />
bombardera K-30 koji su u SSSR-u ispitivani 19251<br />
26. ANT-4, koji jc zavrSen 1925. bio je ndto veCi i tefi<br />
od G-23, ali je ipak postojala vclika ~licnost.<br />
Prototip je izgraden na prvom spratu kompleksa CA<br />
GI. zbog ~ega su morali da ~ruSe nekoliko zidova. a<br />
delo,·i aviona su drumom transportovam do centralnog<br />
acrodroma gde jc sastavljanJC arajalo skoro dva meseca.<br />
Prvi let je usledio oko mcsec dana ka;nije, 26. novern<br />
bra 1925, ali ispitivanja ~u nastavljcna tck 15. februara<br />
1926. Od tada pa do 1931. u Moskvi jc izgradcno<br />
216 primeraka TB-1, ukljueuju~i i nckoliko hidroaviona<br />
TB-1 P. Ovi avioni su kori~~c ni niz godina.<br />
Desno sasvim gore: Tupoljev<br />
SB-2 (ANT-40), itraden<br />
u lehoslovalkoj fabrici<br />
Avija, je pn•i .rovjetskt<br />
avian koji je po licenci<br />
i~raden u inostranstvu.<br />
Desno u sredam: No port·<br />
skoj >•azduhop/OVIIOJIZIO!·<br />
bi /936. bi/i Sll IVO!tlll<br />
avion rekorder ANT-25<br />
(u drugom planu) i pwml·<br />
ki ANT-35, prvi sovjetski<br />
modemi pumilki avian za<br />
deser pwnika.<br />
Desno dole: Tu-14 je bio<br />
prvi serijski m/azni avion<br />
Tupoljeva. /mao je tlva<br />
morora VK-1 po11sne snage<br />
od po 27(}() kg.<br />
Dole: Tu-16 je 1955. bio<br />
prvi bombarder strelastog<br />
krila koji je so••Jetsko •·az·<br />
duhoplovswo koristi/o 11<br />
svojim jedinicama.<br />
146