12.12.2014 Views

o_1990j3cet12tkcg1o2k896d22a.pdf

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

DIV SOVJETSKE AVIJACIJE<br />

Tupoljev je tokom skoro sezdeset godina bio neraskidivo vezan<br />

za sovjetsku vazduhoplovnu lndustrlju<br />

Oko ~czdcse t sovjctskih aviona je nosilo ime Andrcja<br />

Nikolajevi~a Tupoljcva, predratni sa oznakama ANT<br />

a poslenuni sa oznakom Tu. Karijera Tupoljcva sc<br />

protete pOCev od prvih pionirskih dana avijacijc u<br />

cari~ti~koj Rusiji, pa sve do prvog supersoni~noga putni~kog<br />

aviona. Tupoljev je tri puta proglaSavan za<br />

heroja socijalisti~kog rada, dobitnik je osam ordena<br />

Lenjina i Sest Lenjinovih iii drlavnih nagrada. Prcd<br />

samu smrt, 1972. bio je ~Ian Vrhovnog sovjeta i predstavljao<br />

jc svoju zemlju u prvoj seriji razgovora o<br />

ograni~cnju stratcgijskog oru!ja (SALT) sa Sjedinjcnim<br />

Dr!avama Amerikc.<br />

Tupoljcv jc roden 10. scptcmbra 1888. u selu Pustoma<br />

zev u provinciji Tvcr. Njcgov otac, advokat i matemat<br />

i ~ar. bio je prognan u provinciju zbog revolucionarnc<br />

dclatnosti. Tupoljcv jc zav~ io Iokalnu gimnaziju i onda<br />

se upisao na maSinski fakultet na Moskovskoj tchniekoj<br />

visokoj Skoli (MVTU), gde ga je zapazio profc­<br />

~or N. Je.2:ukovski sa aeronauti~k og odscka. I on jc<br />

1911. uhapSen zbog revolucionarne aktivnosti i isklju­<br />

~en sa MVTU. ali 1914. bilo mu je dozvoljcno da<br />

ponovo nastavi svoje studije. Za vreme prvog svebkog<br />

rata skupio jc ncSto prakti~nog iskustva dok je radio u<br />

fabrici a\iona DUKS, koja je bila najve~a fabrika aviona<br />

u Ru~iji pre oktobarskc revolucije i jedna od ret·<br />

kih koje su pretivelc gradanski rat.<br />

UvoCICIIJC metalne konstrukcije<br />

Tupoljev jc ~igl cd no imprcsionirao profesora :tukovskog<br />

koji ga jc pozvao da postane jedan od njegovih<br />

asistenata u Ccntralnom institutu za aerodinamiku i<br />

hidrodinamiku (CAGI) koji je osnovan 1918: Tupo·<br />

ljcv je 1921. postao rukovodilac odeljenja za konstrukciju<br />

aviona (AGO) u tom institutu. Godinc 1922. on je<br />

naimenovan za predsednika komisije koja je trebalo<br />

da prou~ava i reali11aje konOvjetski duraluminijum, nazvan kaltugalumin po selu<br />

u kome je prvi put proizveden. Za ,.~enje tib ispitivanja<br />

su postojnli probni bazeni i druga oprema.<br />

Prvi sovjetski avion potpuno metalne konstrukcije bio<br />

je ANT-2, izradcn 1924. Kako je u Junkersovoj fabrici<br />

kraj Moskve izgradeno nekih 150 aviona junkers izmcdu<br />

1921. i !925, T upo ljev je prihvatio nema~ki metod<br />

konstruisanja aviona od metala sa naboranom oplatom<br />

(talasastim limom); u stvari, ANT-2 i kasniji ANT-4<br />

jako li~e mt Junkcrsove konstrukcije.<br />

Poslc rcorganizacijc Tupoljevog konstruktorskog biroa<br />

1925. njcgovi glavni konstruktori postali su i Arhangch~a.<br />

Petjako'. Suhoj i Mjasieev. koji su se svi<br />

kasnijc proslavili svojim ostvarenjima. Premda je Tupoljcv<br />

bao dircktor i rukovodilac biroa. pojedini konstruktori<br />

su postajali odgovorni za odredene tipove<br />

a' ion a: SuhOJ za lovatke avione. Arbangelski za brze<br />

bombardcre a bra~a Pogoski za mornari~ke avionc. U<br />

in~titutu C'AGI jc konstruisano i projektovano oko 50<br />

aviona sa Tupoljcvim poc!etnim slovima ANT u oznakama.<br />

A u scrijskoj izgradnji bi ti avioni dobili i svojc<br />

namen>kc otnakc (napr. ANT-4 jc postao TB-1).<br />

Prvenac T upoljeva ANT-i, izgradcn izmcdu 1922. i<br />

1923, bio je Iaki jednosedi avion mdovitc konstrukcijc,<br />

a oko 60 odsto konstrukcije krila bilo jc od novog<br />

kal~ugolumina. Posle njega usledio jc ANT-2 1924. u<br />

eelini izraden od kal ~ugolumina. ANT-2 je bio mali<br />

visokokrilac sa kabinom za pilota i dva putnika, sa<br />

trocilindri~nim motorom bristol lucifer od 100 KS na<br />

vazdu~no hladenje. TehnoloSki i konstruktorski postupak<br />

kod ANT-2 bili su veoma sli~ni onama primenjenim<br />

na Junkersovom avionu K-16. ANT-2 je imao i<br />

jcdnu specifi~nost - skoro trouglasti prcsek trupa.<br />

Avion ANT-3, koji jc usledio 1925, bio jc ujedno prvi<br />

Tupoljcv vojni avion i prvi koji je u~ao u serijsku<br />

proizvodnju; izgraden je 101 primcrak, uklju~ujuCi i<br />

prototipove. Bio je to dvokrilni dvosed za izvidatkc<br />

zadatkc, sa oznakom R-3. Kako sc tada u SSSR-u<br />

izgradivao samo mali broj motora. za taj avion kor i~cno<br />

je viSe razlicitih tipova motora: amcricki Iiberti od<br />

400 KS iii sovjetski ekvivalenat M-5. francuski loren<br />

ditrih od 450 KS i - na nekoliko eksperimcntalnih ili<br />

specijalnih aviona - nemacki BMW-VI od 550KS i<br />

britanski napije lion od 450 KS. Verzija R-3 sa britanskim<br />

motorom je bila najbr!a 1 pilot Mihail Gromov je<br />

1926. njome preleteo daljinu od Moskvc po okru!noj<br />

marSruti preko Kcnigsberga. Bcrlina, Pariza, Rima,<br />

Beta i Va~avc do Moskvc, za tri dana. iii 7150km za<br />

cfektivno vremc letenja od 34 casa i 15 minuta, prosecnom<br />

brzinom od 210 km na cas. Standardni R-3, sa<br />

motorom M-5 i pove~anom ko li ~inom goriva prclcteo<br />

jc 1927. od Moskve preko Sibira do Japana. u jedanacst<br />

ctapa za 12 dana.<br />

Ulicaj ncmackih konstrukcijn<br />

Prvi vcliki avion Tupoljeva bio jc tc~k i bombardcr<br />

ANT-4 (TB-1). Tupoljev je u to vrcme vc~ prepu~tao<br />

vi~ odgovomosti svojim glavnim :Con~truktorima, pa<br />

je tako Petljakov odigrao vcliku ulogu u konstrukciji i<br />

proizvodnji ANT-4.<br />

Tupoljev je inaee dobro poznavao i sam primenjivao<br />

proverene strane konstrukcijc i metode. jcr je domaci<br />

razvoj za vremc oktobarskc revolucije i gradanskog<br />

rata. od 1917. do 1922. zaostao za inostranim. I drugi<br />

sovjctski konstruktori aviona iz dvadcsetih godina bili<br />

~ u dobro informisani o razvoju u drugim zemljama i<br />

koristili su svaku priliku da novu proizvodnju prate<br />

tokom putovanja van zemlje iii po samorn Sovjctskom<br />

Savezu. Tupoljev je bio u CAGI dobro informisan o<br />

junkersu G-23, koji je mont iran u Moskvi 1924. i vcrzijc<br />

bombardera K-30 koji su u SSSR-u ispitivani 19251<br />

26. ANT-4, koji jc zavrSen 1925. bio je ndto veCi i tefi<br />

od G-23, ali je ipak postojala vclika ~licnost.<br />

Prototip je izgraden na prvom spratu kompleksa CA­<br />

GI. zbog ~ega su morali da ~ruSe nekoliko zidova. a<br />

delo,·i aviona su drumom transportovam do centralnog<br />

acrodroma gde jc sastavljanJC arajalo skoro dva meseca.<br />

Prvi let je usledio oko mcsec dana ka;nije, 26. novern<br />

bra 1925, ali ispitivanja ~u nastavljcna tck 15. februara<br />

1926. Od tada pa do 1931. u Moskvi jc izgradcno<br />

216 primeraka TB-1, ukljueuju~i i nckoliko hidroaviona<br />

TB-1 P. Ovi avioni su kori~~c ni niz godina.<br />

Desno sasvim gore: Tupoljev<br />

SB-2 (ANT-40), itraden<br />

u lehoslovalkoj fabrici<br />

Avija, je pn•i .rovjetskt<br />

avian koji je po licenci<br />

i~raden u inostranstvu.<br />

Desno u sredam: No port·<br />

skoj >•azduhop/OVIIOJIZIO!·<br />

bi /936. bi/i Sll IVO!tlll<br />

avion rekorder ANT-25<br />

(u drugom planu) i pwml·<br />

ki ANT-35, prvi sovjetski<br />

modemi pumilki avian za<br />

deser pwnika.<br />

Desno dole: Tu-14 je bio<br />

prvi serijski m/azni avion<br />

Tupoljeva. /mao je tlva<br />

morora VK-1 po11sne snage<br />

od po 27(}() kg.<br />

Dole: Tu-16 je 1955. bio<br />

prvi bombarder strelastog<br />

krila koji je so••Jetsko •·az·<br />

duhoplovswo koristi/o 11<br />

svojim jedinicama.<br />

146

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!