Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
•<br />
Dw•o gore: G-56. ko11 jt<br />
/944. isproban sa 11emal·<br />
k1111 0~11akama, bio je r~ajbrti<br />
iralijar~ski lovac dru·<br />
gog svetskog rata.<br />
ko-bombarderskoj verziji. kao lovae-bombarder i kao<br />
teSki lovae. ali je ltalija kapitulirala pre nego ~to jc<br />
uop~tc doncta odluka u vczi 'a tim verzijama i w~o<br />
FC 20 nije ni izradivan serijski.<br />
NajuspeSniji transportni avioni f)uzcpa Gabrijelija bio<br />
jc nesumnjivo G 12. Prototip aviona jc poleteo okto·<br />
bra 1940. sa Enrikom Orlandijcm za kcmandama. U<br />
metalnom tromotornom niskokrilcu ~a stajnim trapom<br />
na uvla~anje hilo je mesta. u civilnoj verziji. za posadu<br />
od retiri ~lanai 14 putnika. au voJnoj za 22 naoru1A1na<br />
vojnika. Ukupno su izradena 104 G /2, racunaju6 i<br />
posleratnu proizvodnju koja je ponovo krenula 1947.<br />
Tada su avioni opremljeni motol'ima bristol pcgazu\.<br />
prat i vitni i alfa romeo. Konacna verzija modcla G 12<br />
bila je aula ••olame (leteca ucioniea) za italijansko<br />
ramo vazduhoplovstvo. Raspon krila aviona G I 2 jc<br />
iznosio 28.60 metara i u meduratnoj verziji je sa tri<br />
zvezdasta motora fiat od po 770 KS dostizao najvccu<br />
brzinu 3% km na ~as. U posleratnim godinama izradi·<br />
van jc u povecanoj varijanti G 212.<br />
I CMASA. Fiatova »podrutnica• u Marini di Piza.<br />
kako se bliti!l rat sve vi~e sc usmcravala na izradu<br />
modernih aviona. Bavila se ~ak i miSiju da stvori najhr·<br />
ii avion na wctu i planirala je rad na CS 15. a,·ionu \a<br />
motorom fiat AS. 8 od 2250 KS koji jc trebalo da<br />
dostite 850 km na las. No. kada je ltalija usia u rat.<br />
prekinut jc rad na tom super avionu i zapoceta jc<br />
serijska izrada dvomotornog RS. 14, izvida~kog hidroaviona<br />
na plovcima (152 izradena aviona) i dvo~edc<br />
trenafnc verzije vee pomenutog Fiatovog Ioven G 50.<br />
\lodemi lovai'ki avinni<br />
Gabrijeli je stalno na\lojao da ~to '''c pobolj~ S\Oj<br />
1ip G 50. Tako JC zamislio vi~e \'erzija sa jacim motorima<br />
- kao. na primer. G 51 i G 52, na kraju je ipak<br />
iz•·adio uspcsni model- G 55 keni!ILIT. Protolip aviona,<br />
koji jc polctco 30. aprila 1942. imao jc motor dajmler<br />
bene 605 AI od 1475 KS. Avion jc bio u po!punosti<br />
dorastao prototipovima konkurenata \a is1im motO·<br />
rom. No' lova~ki avion imao je promt,ljcnu acrodina·<br />
mi~ku formu. sa~u' avSi pri tom ~'OJU cvrstinu koja je<br />
bila karakteri\lika wih Gabrijelovih modela. Serijski<br />
avioni su bili naorutani sa tri 1opa mauzer kalibra<br />
20mm i dva mitraljcza SAFAT ka lilll'a 12.7mm. G55<br />
jc let co najvccom brzinom od 620 km na ~as i za pet<br />
min uta bi sc pco na visinu od 6000 mctara. Vee tokom<br />
i'>probavanja prototipa avion je izaZ\aO vcliko oduSevljenje<br />
pa je vazduhoplovsl\·o porucilo 600 G 55. Medutim.<br />
do kapitulacijc ih je izradeno '>arno !oliko da su<br />
koriUeni u jednoj eskadrili za odbranu Rima. Nakon<br />
10ga. proizvodnja je obnovljcna pod ncmackom kontrolom.<br />
ali do kraja rata zav~eno jc svcga 105 ovih<br />
odlicnih lovaca - vcCinu su dobilc Musolinijcvc RSI. a<br />
nekoliko su prcuzcli i Nemci. Kada su isprobani u<br />
dvobojima. sa plika Britam1a ni·<br />
'" JITlfti'Ofift! 01'01 lll'lOII,<br />
Sa••ez1w Republika N~motka<br />
1 ltalija Sll ga koristile<br />
u hrojnim ver;.ijanw.<br />
51