Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
preuzeo jo~ veCi terct. pa je zato iznet prcdlog da se 60<br />
aviona tog tipa izmeni u prilicno »nategnutc« vcrzije sa<br />
oznakom F-111 1-1. Trcbalo ih je nabaviti sto vi~e i to<br />
kao nove, a ne preradene avione. Predlagani model I-/<br />
je trebalo da ima ne§to vi~c od tri metra du~i trup no<br />
postojeCi avion, ada tako poveean trup prima 40 odsto<br />
vi~e goriva. Trebalo je da bude snabdcvan potpuno<br />
novom opremom za cctiri rakete SRAM. Da je nabavljeno<br />
ukupno 165 aviona te vrste. tro~ kovi bi iznosili<br />
barem 7 milijardi dolara, a pri tom je vazduhoplovstvo<br />
trebalo da ih dobije do 1984.<br />
Laki lovacki avion<br />
Skoro cclokupan program i izrada verzije FB-11 1 1-1<br />
trebalo je da se odvijaju u fabrici D~eneral dinamiks u<br />
Fort Vortu. Srecom, taj je odsek u to vrerne vee bio<br />
zauzet zbog odluke iz 1971. da ce saradivati u programu<br />
americkog ratnog vazduhoplovstva L WF - program<br />
za laki lovacki avion. Na dan 13. april a 1972. GD<br />
(Dzeneral dinamiks) je postao jedan od dvojice finalista<br />
konkursa sa predloienim cipom 401 koji je potom<br />
postao YF-16, a prvi prototip je poleteo 20. januara<br />
1974. Bio je to neplanirani let, proistekao iz neocekivane<br />
odluke pi Iota Fila Estrihera (Phil! Oestricher) da<br />
pritisne gas i polcti, nakon sto je prilikom probne<br />
voznje po pisti ostetio rep. Trinaestog januara 1975,<br />
nakon programa LWF, koji je obuhvatao sarno tehnoloSka<br />
istra~ivanja za konstrukciju lovackog aviona lakscg<br />
i jevtinijeg od F-15, prototip je u svoj inventar<br />
preuzelo americko ratno vazduhoplovstvo. a F-16 je<br />
odabran za proizvodnju. Na ovu odluku jc jako uticalo<br />
~ iroko izvozno trtiste. koje je nastajalo u Evropi medu<br />
clanicama NATO pakta. Seclmog juna 1975. nakon<br />
dugog i o~trog takmicenja F-16 je proglasen i pobednikom<br />
konkursa. koji je donosio vclike porud~bine iz<br />
Belgije, Holnndije. Danske i NorveSke. Uprkos zastoju<br />
nastalom zbog stecaja jednog od najvecih uccsnika,<br />
belgijske kompanije Fercj SA. u SAD i preostale cetiri<br />
zernlje stvorena jc vclika zajednicka organizacija za<br />
proizvodnju ovog aviona. F-16 se vee niz godina sma-<br />
tra jednim od najboljih ratnih aviona i to verovatno<br />
zbog toga ~to ga je na brzinu stvorila manja, ali izuzetno<br />
talentovana grupa, koja nije morala da se obazire<br />
na tesne okvire zvanicnih speci6kacija. U avion je<br />
ugraden ventilatorski motor prat i vitni F 100 sa 10.800<br />
kg potisne snage. Da bi se smaniili troskovi i komplikovana<br />
izrada, koriscen je obican usisnik za vazduh.<br />
jednostavno smc~ten ispod prednjeg dela trupa, ~to je<br />
tokom leta na visinama avionu bez spoljnjeg tereta<br />
ornogucavalo brzinu od 1,9 maha. Kako je, razume sc,<br />
nemoguce objediniti potrebu za lovcem velikog raspona<br />
krila i za nisko leteCim juri ~ nikom sa ~to rnanjirn<br />
krilirna, kod F-16 je sproveden jednostavan komprornis<br />
u obliku odsecenog della krila sa jako unapred<br />
produ~enim srednjim delorn i sa rnanevarskim predkri<br />
lcima uzduz cele napadne ivice krila.<br />
Gore: Prototip YF-16 je<br />
poceo da se ispituje 1974.<br />
Dole: Dl.eneral dinamiksov<br />
F-111A 4527. trenal.ne<br />
grupe caktickog lovackog<br />
puka. Ovaj puk je u Nelisu<br />
u Nevadi bio prvi koji je<br />
dobio avione cog cipa i co<br />
okcobra 1967. U naoruf.anje<br />
je ukljuleno ukupno<br />
141 F-111A, a onda ih je<br />
nasledila verzija F-Ill E.<br />
68