SIROM SVETA lstorija Daglasovih aviona od klaudstera do DC-10 Dana\ jc fabrika aviona Dagla., crkraft kompani jedna od m•jvcCih jedinica korporacijc Makdonel Dagla;,. Q.,no,ana je dalekc 1920. kac.la jc Donald V. Dagla;, (Donald W. Douglas) prcstao da radi u fabrici aviona Glen Martin u koju je stigao kao prvi americki kon \ truktor sa stcccnom diplomom iz vazduhoplovne tchnikc, a 19 16. postao glavni intcnjer fabrike. Odlu ~ io jc da ;,c osamostali i da proizvodi pre svega civilne avionc. Prcsclio se u Kaliforniju gdc jc uz svoj skromni kapital i pomoe imucnijeg i \flOrhki nadahnutog partnera Dcj'i'a (Davis) osnovao prcduzece Dejvis-Dagla~. Prva porudzbina jc ~tigla od samog Dejvisa koji jc lclco cvr>ti i Sto jcdnoMa' n1ji sport ski cJ,okrilni a\1011 'a dva uporedna scdiSta. Tako je nastao klmul· \ll't . potpuno drvene konstrukcijc prckrivcn Jakovanim pl:unom, koji je imao polovni vojni motor Iiberti od ~00 KS, mnogo jaci no Sto jc hilo potrebno za takav 'pomki avion. Bila je to verovatno jcdina letelica na wctu koja jc mogla da podignc tcret veCi od svojc -,up\l•cne tezine. Pokazalo \C da bi taj avion. uz manje prcpra' kc. potpuno odgovarao \flCCifikacijama amerifkc morn a rice za torpcdni l>ombardcr. Daglas ga je JXlnud•o mornarici i dobio porudtbinu - spccifikacija i ugovor su ukupno imali svega IR ~tranica, a danas bi ih bilo harem 18.000- za tri aviona DT-1 (daglas torpedo I) koji jc trcbalo da im aju. za razlik u od klmulstertl, trup od CcliCnih cevi, ne~ to viSe ?ica za uCvrSCi vanjc i to~kovc koji bi se, po potrcbi. mogli zameniti plovcirna. o,a porudzbi na je omogucil a da sc skromna radi· o111ca prct vori u malu fabriku. a uskoro je usledio no" ugo,or za 41 poboljSani al'iom OT-1. Daglas je onda mogao da sc osamostali i osno' ao jc fabriku Dagla> crkraft kompani. • l'rvi oko svcla« Godinc 1923. americko rutno vazduhoplovstvo jc od· Jucilo da izvcde let oko sveta. Za takav let najpogodniji jc bio avion D T·2 pa mu jc povccan rczervoar za gorivo i opremljen je plovcima. Montirana jc i rad•o oprema za ,·ezu i na,igaciju. Cetiri a,·iona tog tipa Stjn/, tikago, Boston i Nj11 OrleatiS krcnuli su, 6. apri· Ia 1924. na duga~ak put. Jedan od aviona je prinudno \lctco vee na Aljasci. a ostala tri su na povratku. 3. nvgusta, vee skoro stigla do Amcrikc, kada je jed an avion morao da slcti na Atlantski okcan. Zamenio ga jc u mcduvrcmcnu popravljcni ~c t v rti avion i tako jc slavna trojka slctela u Sijctlu 21\. scptcmbra. nakon ~to jc prclctcla 45.000km z;~ 175 dana. Jcc.lno~ta' nu a efi k a~nu l.on,trukc•Ju aviona 1../mul.!t~r/ DT Dagla;, je koristio jo~ c.lugi niz god ina kao o~nn' u za '" •dafke c.lvokrilne a' 1onc 0-:!. 0-:!5. 0-3:!. 1 0-3b ovi poslednji su koriSccni "c do c.lrugog S\'Ctskog raw . tak i za trenazu i najratnovro,nijc transportnc zadatkc ~10 jc omogucavao ~ irok i trup ovog aviona. Mornaricki avioni Godine 1929. fabrika Daglas sc prcsclila na aerodrom Klovcr Fild. U prostranim halama poeeo je rad na vecim i slotenijim konstrukcijama aviona. Ve6na tih no,ih projekata su bili dvomotorni hidroavioni i tako jc 1931. izraden amfibijski putni~ki avion do/fill sa osam sediSta. Prilitno tih aviona su preuzele vojska. mornarica i obalna stra1a. Avioni su imali po dva zvczdasta motora prat i vitni tipa vasp iii virlvajnd i oznake C-21, (0A·26), C-26 (OA·-1) i /W-1 do RD·4. Kori~ceni su kao Stapski. spa~ il a~ki i transportni avioni svc do prvih godina drugog svctskog rata. Mnogo manje uspcha Dagl a~ jc dofiveo sa dvomotorrum di'Okrilcima XTN·I (T-10 1 P-20) i jcdnokrilnim "' ionima XB-7 (YI 8-7) lod kojih je nastojao da do kraja iskoristi t ada~nju klasi~nu konstrukciju - eelitnc ce\ i, drvo. zice i plat no. Nakon toga SC radijc prcu· ~me rio na projekat jednog od najboljih fab ri~k ih intenjcra, Ozona Nonro pa (Jo hn Northrop) koji se zalagao za avione potpuno mctalnc ko nstrukcije. No rtrop jc. Cinjcnica, 1927. prcSao kod Lo kida. ali je kasnijc Dolt>: DC·9 serije 50. I 39 st>di!ta i moumm JTJD, ukljucen je u 1ao· hrataj 1965. J ~~.,.,.,. •••••••••••••••• 36
Daglas DC-3 Pan Ameriken Grejs ervejs I I Olmenzije Raspon 28,95 m Oulina 19,66m Vos~na 4,87 m Motori Ova prat vitni R-1830 od 1200 KS r ,.,I NCIBII:B~~ -~ ~~~-- CL,~====~--=-~1 Perfomanse Bnina klstarenJa 269 km na sat N8fVe6 dolet 2090 km Plafon 7070 m Teiina Maksimalna leiina sa 46 putnika 11 ,430 kg I 37