EGIPATSKA KNJIGA MRTVIH - Berane

umrlog u Podzemnom svijetu, spašavajući osobu svih zlih stvari
(Pogl. 148). Postoji još jedna knjiga gdje duhovi stječu snagu
time što poznaju imena bogova južnoga neba i sjevernoga neba.
TIBETANSKA KNJIGA MRTVIH JE PRVENSTVENO KNJIGA ZNANJA ILI MUD­
ROSTI, JER SADRŽI SPOZNAJU O MISTERIJIMA.
ZNANJE je bilo iznimno važno. Manes probija svoj put kroz
Amenti onime što zna. Umrli u jednoj od svojih poniznih molbi
i molitvi kaže:
"O, ti brodu vrta Aarru, dopusti mi da budem prenesen onome
kruhu tvog kanala kao moj veliki otac koji se pokrenuo naprijed
u nebeskom brodu, jer ja te poznajem (Pogl. 106)."
Znao je jer je, kao što vidimo, naučio nazive svakoga dijela
lađe u kojoj su duhovi plovili. Znanje bijaše moć, a gnoza bijaše
znanost učitelja misterija i gospodara znakovnog jezika. Neznanje
bijaše najstrašnije i smrtonosno. Kako netko može putovati
u drugi svijet a da ne poznaje put? Put u Amenti bijaše naznačen
topografski, vrlo blisko povezan s putovima u Egiptu, od kojih
glavni bijaše vodeni put velike rijeke. Pravci, nazivi, zaporke
uobličavani su u pismo i polagani zajedno s mumijom umrlog.
Ako su ove upute i nebeska učenja naučeni srcem, ako su prevođeni
u riječ koja je za života učinjena istinom, tada je to Knjiga
mrtvih u životu ako je život postao Knjigom života u smrti. Riječ
je dana da bi mogla biti učinjena istinom ako se koristi kao sredstvo
učenja puta putem poznavanja riječi.
Put života u tri svijeta, onoga na zemlji, Amenti i nebu, ostvarivao
se poznavanjem riječi boga i stvarajući je istinom u obrani
od svih moći zla. Prema toj ranijoj Bibliji, smrt dolazi na
svijet pomoću neznanja, a ne znanja, kao u kršćanskoj karikaturi
egipatskog učenja. Hermes kaže: "Bezbožnost duše je neznanje.
VRLINA DUŠE JE ZNANJE." 14
Osim u znanju, za dušu nije postojao
drugi život, a spasenje se nalazilo jedino u ostvarenju
14 Corpus Hermeticum.