vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji - Ivan Muzic

S jedne je, dakle, strane sigurno, da je starosjedilačko hrvatsko naselje
na zemljištu, što ga zauzimlje današnja Dalmacija od Neretve do
Zrmanje, i u turskom prodiranju ostalo na svom tlu, primivši u sebe i
mnogo starosjedilaca sa primorskog dijela i iz Like i Krbave, a s druge
se opet strane vidi, da je mnogo raselica iz toga starosjedilačkoga
hrvatskoga naselja preselilo na neka zemljišta, što ih od početka 18. st.
zauzimlju Bosna i Hercegovina. Današnje je katoličko stanovništvo po
tim krajevima bosanskim i hercegovačkim u velikom broju potomstvo
tih raselica. Isto su tako potomci tih hrvatskih starosjedilaca i svi oni
raseljenici, koji su u 17. st. sa zemljišta izmedju Neretve i Zrmanje selili
u sjevernije krajeve. 226
226 Prof. Stjepan Pavičić: Starosjedilaštvo današnjeg hrvatskog naselja u Srednjoj i
Sjevernoj Dalmaciji. Prilog k proučavanju porijekla Bunjevaca. (Početak.) Obzor,
broj 178 od 4. VIII. 1931., str. 5. U Obzoru broj 188 nema nastavka. (Broj 188.
posvećen je detetogodišnjici Karađorđevića.) Posljednji nastavak objavljen je pod
istim naslovom u Obzoru broj 196. od 26. VIII. 1931. Onomastička straživanja prof.
Ivan Ostojića u šibenskom kraju potvrđuju temeljne zaključke S. Pavičića. Usp. I.
Ostojić, Prilog onomastici šibenskog kraja. I: Antroponimi. Krapina: Vl. naklada,
1980, str. 197.; II. Zemljopisna imena i dopune prvom dijelu. Krapina: Vl. naklada,
1982, str. 94.
103