vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji - Ivan Muzic

Prof. Stjepan Pavičić
STAROSJEDILAŠTVO DANAŠNJEG HRVATSKOG
NASELJA U SREDNJOJ I SJEVERNOJ DALMACIJI
PRILOG K PROUČAVANJU PORIJEKLA BUNJEVACA
(1931)
U našoj historiografi ji održava se na nekim stranama mišljenje, da
je starosjedilačko hrvatsko naselje u Srednjoj i Sjevernoj Dalmaciji u
prodiranju Turaka i u prvim godinama njihova gospodstva ili potpuno
nestalo ili da ga je ostalo u vrlo malu broju. Na mjesta toga staroga hrvatskog
naselja da su Turci onda doveli novo stanovništvo sa zemljišta
koje pripada danas zapadnoj Bosni i Hercegovini. Na tom je mišljenju
osnovao svoje objašnjavanje porijekla Bunjevaca i Jovan Erdeljanović
koji tim hoće da dokaže, da su i današnji Bunjevci u Dalmaciji i njihove
naselice po Lici, Velebitskom Podgorju, oko Senja i na Ličkom polju, pa
oni u Brčkoj zapravo došljaci i u samoj Dalmaciji, a onamo da su došli
iz spomenutih krajeva Bosne i Hercegovine. Starinačko je naselje i u tim
krajevima Dalmacije i po zapadnoj Bosni i njoj bližoj Hercegovini od
najstarijih vremena naseljenja Hrvata dakako potpuno jednako, i po govoru
i po drugim svojim emanacijama, i za pitanje o porijeklu Bunjevaca
svejedno je, da li su oni potekli sa zemljišta na zapadnoj ili istočnoj strani
Dinare. No u interesu nauke i točnijeg istraživanja porijekla Bunjevaca
valja ipak utvrditi, da li je zaista provedeno u prodiranju Turaka nestajanje
starosjedilaca iz spomenutih dijelova koji danas pripadaju Dalmaciji,
ili je to mišljenje osnovano na općenitoj pretpostavci da se to bilo moglo
dogoditi, te se ta mogućnost uzela kao stvarnost bez navodjenja dokaza.
Stanje zemlje i naselja za vrijeme prodiranja Turaka od svih naših
krajeva najviše nam je i najjasnije poznato upravo za zemljišta sa zapadne
strane Dinare, od Neretve do Zrmanje. To je stanje gotovo u tančine
opisao Mlečanin Sanudo u svojem Dnevniku u kojem je on bilježio i
sitnije dogadjaje na mletačkom i njemu susjednom području. Osim toga
postoje iz toga vremena i opširne vijesti u izvještajima upravnih, vojnih i
crkvenih hrvatskih vlasti. U cijelom tome istraživanju najvažnije je pitanje
na koji su način Turci osvojili to zemljište, jer o tome načinu zavisilo
61