vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji - Ivan Muzic

ostaje jedino povezati te vlaške rituale s kasnoantičkim obredom, posebice
stoga jer su Vlasi izvorno romanofoni živalj koji se u svojoj ranijoj
etnogenezi direktno naslanja na romanizirane populacije kasne antike u
rimskim provincijama na Balkanu.” 633 Maja Petrinec posebno navodi nalaze
objavljene u literaturi “da su u više slučajeva registrirane pogrebne
gozbe (ptičje kosti, garež) kao dio tipičnoga poganskog pogrebnog ritusa
upravo na grobljima pod stećcima (Grborezi-Mramorje, Trilj-Borinovci),
ali i nekim drugim kasnosrednjovjekovnim grobljima (Šopot kod
Benkovca)”. Ove pojave, prema M. Petrinec, upućuju na mogući utjecaj
novodoseljenih skupina Vlaha, koji se od XIII. stoljeća nadalje sve
češće spominju u povijesnim vrelima, ali je pravo polazište za rješenje
ove problematike upravo autoričino upozorenje da je, primjerice, običaj
“polaganja posuđa za piće u grobove, i to vrlo često upravo uz glavu
pokojnika” posebno poznat i u antici. 634 Nema potvrde da je običaj polaganja
priloga u grobovima na teritoriju stare hrvatske države nastao pod
utjecajem doseljavanih Vlaha. Običaj polaganja priloga u starohrvatskim
grobovima, ako je u Hrvata nastao na Balkanu, mogao je od njih prvotno
biti preuzet samo od starosjeditelja koji su tako običavali u predantičko i
antičko doba. Japodi, koji se pokapaju u kontinuitetu na istim mjestima
od kasnog brončanog doba do dolaska Rimljana, a negdje i poslije rimske
okupacije, pored “pokojnika prilagali (su) darove u hrani i piću”. 635
U grobovima (arheološki posebno vrijednog groblja) na Ždrijacu u Ninu
vrlo su brojni prilozi. 636
Polaganje priloga uz pokojnika zadržalo se u Bosni do kraja XIX.
stoljeća i ono se ne može vezati samo uz Vlahe, niti samo uz njihov utjecaj.
Adolf Strausz je u drugoj polovini XIX. stoljeća, obilazeći Bosnu,
zaključio da su se u narodu zadržali stoljećima mnogi poganski običaji,
a posebno uvjerenje da pokojnik nastavlja živjeti tjelesno i poslije smrti
633 T. Burić, Boce, čaše i vrčevi kao grobni prilozi u kasnom srednjem vijeku na sjeverozapadnom
i središnjem Balkanu. HA, sv./vol. 14., Pula, 2006., str. 225-237.) Usp.
Tonči Burić, Sv. Juraj od Putalja. (Tonči Burić, Slobodan Čače, Ivo Fadić), MHAS,
Split, 2001, str. 254-255.
634 M. Petrinec, Nalazi u grobovima ispod stećaka. U: Katalog izložbe Stećci. Nav.dj.,
str. 263.
635 Boris Olujić, Japodski svijet mrtvih. U: Znakovi i riječi. HSN, Zagreb, 2002, str. 64, 82.
636 Janko Belošević, Starohrvatsko groblje na Ždrijacu u Ninu. AMZ, Zadar, 2007, str. 32.
268