vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji - Ivan Muzic

II.
1.
LITERATURA O VLASIMA I STEĆCIMA
Naziv stećak ne može se primjenjivati na srednjovjekovne nadgrobne
ploče u Bosni, Hercegovini i Hrvatskoj, a niti na one koje su ispisane
ili ukrašene simboličnim prikazima. Nada Miletić misli da su “najstariji
stećci” jednostavne nadgrobne ploče koje se s natpisima osoba može datirati
u drugu polovinu XII., odnosno u početak XIII. stoljeća, ali očito
je da ona to navodi u smislu kako su te ploče predhodile sanducima i
sljemenjacima. 525 Stećcima se stvarno mogu smatrati samo sanduci i sljemenjaci
jer je narod samo njih stoljećima tako i nazivao. “Imenom stećci
(mašeti, mramorovi, ‘grčka greblja’) zove narod po Bosni ove obilne
goleme monolitne spomenike, što se često u velikim grupama, ali i pojedince,
nalaze na raznim planinskim mjestima… Na samim natpisima,
koji se, ali na žalost samo vrlo rijetko, nalaze, zovu se ti gorostasi naprosto
biljezima (bilig’, kamen’ bilig’ ili kamen’).” 526 Đuro Basler točno
utvrđuje: “Riječju stećak kod naroda u Hercegovini naziva se samo usko
i visoko stojeće kamenje, ali je u XX. stoljeću taj naziv prihvaćen u znanosti
kao opći pojam.” 527 Sigurno je da je naziv stećak “postao od riječi
stojećak, što znači nešto veliko, visoko i postojano” 528 i korištenje toga
naziva za nadgrobne ploče protivno je samom njegovom prvobitnom i
temeljnom smislu. Stećak je nezamjenjivo točan naziv samo za sanduke
i sljemenjake.
Literatura koja spominje mogućnost “vlaške” pripadnosti stećaka
i ukrasa na njima posebno se pozivlje na Bogumila Hrabaka, Marianu
525 Mittelalterlichen Grabmäler aus Bosnien. Izložba Zemaljskog muzeja u Sarajevu
od 1. rujna do 1. studenoga 1967. u Mainzu. Katalog. Tekst Nada Miletić. Verlag
des Römisch-germanischen Zentralmuseums. Mainz, 1967, str. 7. O Vlasima u Bosni
usporedi: Nicoara Beldiceanu, Les Valaques de Bosnia a la fi n du XVe siecle et
leurs institutions. U: Turcica, Paris, VII/1975, str. 122-134.
526 Ćiro Truhelka, Kulturne prilike Bosne i Hercegovine u prehistoričko doba. Vođa
kroz prehistoričku zbirku Bos.-herc. zemaljskog muzeja. Naklada Bos.-herc. zemaljskog
muzeja u Sarajevu, Sarajevo, 1914, str. 20-22.
527 Đ. Basler, Kršćanska arheologija. Crkva na kamenu, Mostar 1986, str. 102. (Literatura
u kojoj se ne znaju razlikovati nadgrobne ploče od sanduka i sljemenjaka nije
znanstvena bez obzira tko su njezini autori.)
528 Š. Bešlagić, Leksikon stećaka. Svjetlost, Sarajevo, 2004, str. 13.
235