vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji - Ivan Muzic

nisu uništili ni kmetsko, kolonsko ni pastirsko naselje kako to dokazuju
svojim izvještajima banovi, Kobasić, Posedarski i Sanudo. Osim toga
pun dokaz za to daju i nastojanja Turaka da privedu na svoje područje
Hrvate sa zemljišta koja u ono doba nisu bili osvojili. Na taj su način
naselili desetak hiljada naroda što iz južnih dijelova Like i Krbave, što sa
mletačkoga područja oko Zadra, Nina i Nadina, a nešto i sa austrijskoga
dijela Istre. Taj doseljeni narod u jakoj je mjeri povećao na banskom
negdašnjem tlu i broj Hrvata i stanovništvo uopće. Turci su uz toliki
narod mogli onda lako naseliti i one krajeve, koje su u njihovu dolasku
držali Mlečani, a koje su ispred turskoga nadiranja starosjedioci napustili
u onom ratovanju što su ga Mlečani vodili protiv Turaka u početku 16.
st., u kojem su te krajeve izgubili. To je zemljište ležalo na šibenskoj i
trogirskoj granici u Zagori. Tu su Turci naselili 55 sela, a u njih su smjestili
starosjedioce sa susjednoga svoga područja u Oprominju i Zakrčju.
Starosjedilačko naselje na zemljištu od Cetine i Zrmanje na starom
banskom području nisu dakle Turci uništili, kako se tvrdi sa strane nekih
historiografa, nego se je ono u turskom osvajanju i poslije u njihovu vladanju
održalo u veliku broju. Ono je onda u prvim godinama turskoga
gospodstva i pojačano razmjerno velikim brojem došljaka iz susjednih
hrvatskih krajeva.
***
Na mletačkom području bile su prilike sasvim drugačije. Tu je uz
male izuzetke bilo ratno zemljište od konca 15. st. pa kroz nekoliko decenija
16. Bogato primorje bilo je stalan ideal pljačkanja svih četnika s
jedne i druge strane Dinare. Stoga su upadi u njega bili česti i uspješni,
jer se radilo sa svom vještinom martoloza i drugih četnika. Bolje su prilike,
obrane nastale istom onda, kada su mletačke vlasti uredile na primorju
stalnu vojsku i jaka utvrdjenja. Pljačkanja turskih četnika imala su
dvojaku svrhu: S jedne strane da otmu što više blaga, a s druge da uhvate
što više roblja. Mletački izvještaji puni su vijesti o tima pljačkanjima.
Po njima se vidi, da su četnici odveli od 1500. – 1525. god. velike brojeve
sitne i krupne stoke i desetak hiljada ljudstva od Nina do Splita. Da
očuvaju stanovništvo, mletačke su vlasti morale povući sva naselja bliže
tvrdim kastelima, urediti stalnu obavještajnu službu s pomoću vatara,
pa kada bi se četnici pojavili, stanovništvo bi umaklo u kastele i tako se
spašavalo.
85