vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji - Ivan Muzic

“vlaškima”, znači, da likovno prikazivanje ljudi na stećcima potječe od
domaćih Hrvata, a ne od neslavenskih Vlaha.
3. Uresi na b.h. stećcima, pa i na onima s likovnim prizorima, nijesu
nešto izolirano, na jeanput niklo u “vlaškom prostoru”, bez predhodnih
razvojnih radova i veze s okolnim hrvatskim zemljama, da bi se moglo
reći da ti uresi potječu od novodoseljenih neslavenskih Vlaha. Uresi
na stećcima stvarno su jedan organski dio hrvatske narodne umjetnosti.
Osnovne oblike te umjetnosti Hrvati su donijeli sa sobom iz svoje zakarpatske
domovine u nakitima odijela, i na svom drvenom, lončarskom
i željeznom orudju i oružju. Ta se umjetnost u Jadranskoj Hrvatskoj u
dodiru s kulturnijim kršćanskim Zapadom postepeno razvijala i usavršavala:
u drvetu i na kamenu: u crkvama, plemićkim dvorovima i na grobnim
spomenicima. Iz Primorske Hrvatske usavršena narodna umjetnost
prodirala je i u nutarnje hrvatske zemlje današnje BiH, gdje su crkve i
velikaške dvorove pravili dalmatinski majstori ili Bošnjaci, koji su svoj
klesački zanat izučili u primorskim gradovima 282 .
M. Wenzel posebnim vlaškim uresom na stećcima smatra rubne vijence
djetelinoga trolista (decorated with trefoil border). Medjutim, tu
se radi o rudimentarnoj stilizaciji mladica vinove loze, koja je po starom
kršćanskom shvatanju prestavljala zajedništvo pokojnika s Kristom i s
drugim kršćanima. Stilski razvoj rubnih uresa s vinovom lozom i lišćem
dobro se može pratiti od Baščanske ploče god. 1075., na kojoj je taj
motiv isklesan, preko drugih hrvatskih spomenika 283 do b.h. stećaka na
Širokom Brijegu i drugdje 284 .
M. Wenzel vlaškim uresom smatra lukovnice u obliku konjske potkove
na nekim b.h. stećcima (decorated with horseshoe arches). Medjutim
to je stilizacija viteških mačeva, u kojih je zaglavak ručnoga drška u
starijim vremenima bio izradjivan u obliku prave kugle, kao na Šarampovu
kod Širokoga Brijega 285 , a kasnije pod utjecajem gotike taj zaglavak
dobio je svinuti oblik konjske potkove.
282 O tom potanje pišem u trećem svesku “Bosne i Hercegovine”.
283 Lj. Karaman, Iz kolijevke hrvatske prošlosti. (Starohrvatska umjetnost u svojim spomenicima
i tezama raznih pisaca), Zagreb 1930: N. Miletić, Nakit i oružje IX-XII
veka u nekropolama- Bosne i Hercegovine, GZM, NS XVIII, Sarajevo 1963, Arh.,
155-178.
284 A. Benac, Široki Brijeg. Srednjevj. nadgrobni spomenici, III, Sarajevo 1952, sl. 2,
5a-d, 6, 23a, 50, 51.
285 N. dj. sl. 13, 14, 15a.
170