05.09.2013 Views

vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji - Ivan Muzic

vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji - Ivan Muzic

vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji - Ivan Muzic

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Josip Smodlaka<br />

DALMACIJA I HRVATI KROZ VJEKOVE<br />

(1952)<br />

II<br />

Na izmaku Srednjeg Vijeka Hrvati su, kako smo vidjeli, bili homogen<br />

slovenski narod, s jezikom općeg slovenskog tipa. Od njihove prvobitne<br />

plemenske države bili su otpali krajevi istočno od Prologa i južno<br />

od Cetine, u kojima se plemstvo, dobrim dijelom bogumilsko, voljelo<br />

priključiti Bosni nego se pokoravati katoličkim kraljevima Ugarske i Hrvatske.<br />

Srce ove, donekle smanjene, srednjevjekovne Hrvatske bila je još<br />

uvijek današnja sjeverna Dalmacija, koja se i zvala Hrvatskom, jer je ime<br />

dalmatinsko odavna, a kako se činilo, i za uvijek, bilo odavde iščezlo.<br />

Ovo stanje nije dugo potrajalo. Sve je to odmah u početku Novog<br />

Vijeka prevrnula strahovita turska najezda. Nakon što Turci pregaziše<br />

Bosnu, oni se svom silom oboriše na Hrvate te, uprkos dugom i ogorčenom<br />

otporu hrvatskog plemstva, osvojiše najveći dio Hrvatske. Pod<br />

Turke pade istočna polovina Slavonije i skoro čitava plemenska Hrvatska,<br />

na više mjesta sve do mora. Ovaj dio nekadašnje rimske Dalmacije<br />

zadesi sada ista katastrofa koju je prije hiljadu godina pretrpjela ta stara<br />

pokrajina. Kao da se ponovila historija, ova zemlja bi opet pretvorena u<br />

divlju pustoš i garišta, i u najvećem dijelu ostade skoro sasvim bez ljudi.<br />

Stanovništvo, ukoliko nije bilo poubijano ili odvedeno u roblje, razbjeglo<br />

se od straha pred okrutnim neprijateljem na sve strane. Kao nekad,<br />

tako i sada, bježalo se na otoke i u utvrđene gradove, čak i preko Jadrana<br />

u Italiju. Drugi Hrvati, kao vraćajući se putem svojih zakarpatskih pradjedova,<br />

udariše na sjever te nađoše novi zavičaj u Gradišću (zapadnoj<br />

Ugarskoj), u Donjoj Austriji, Moravskoj i zapadnoj Slovačkoj, gdje su<br />

njihovi potomci dobrim dijelom do danas sačuvali svoj jezik i ime hrvatsko.<br />

U užoj Hrvatskoj staro stanovništvo se održalo samo u sjeverozapadnom<br />

okrajku, pa na otocima i u primorskim gradovima, koje Turci<br />

ne mogoše da osvoje.<br />

U opustjele hrvatske krajeve naseliše se novi ljudi. Isprva to bijahu<br />

Turci – zapravo poturčeni Bošnjaci – sa svojim kmetovima, a kad Turci<br />

137

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!