vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji - Ivan Muzic

246
III.
1.
JELENI NA STEĆCIMA NISU PRIKAZI IZ REALNOG ŽIVOTA
U Bosni i Hercegovini bilo je u stara vremena u izobilju jelena što
posebno dokazuju mnogobrojni nalazi jelenjeg rogovlja iz različitih epoha,
počevši od prapovijesti pa sve do u novije doba. 552 Jelen je od svih
prikaza životinja na stećcima najviše zastupljen. Motiv jelena (“ne računajući
scene”) javlja se u oko 100 prikaza na stećcima najviše u okolini
Ljubinja, Nevesinja i Kalinovika, te u oko 165 prizora lova na jelena
(najviše u okolini Ljubinja i Kalinovika, Popovom polju i na Kupresu).
Postoji i nekoliko mješovitih kola koja predvodi muškarac jašući na jelenu
(okolina Stoca, Nevesinja i Trebinja). 553 Iz navedenih podataka može
se zaključiti da funeralna simbolika s jelenom nije bila mnogo poznata u
istočnom, a posebno ne u središnjem dijelu srednjovjekovne Bosne.
Najraniji datirani lov na jelena nalazi se na spomeniku u Boljunima
kod Stoca, što ga je za pokojnika Taraha Boljunovića (umro oko 1477.
godine) potpisao majstor Grubač. 554 Niz likovnih prikaza na stećcima
nije moguće protumačiti kao realne scene iz života. Na primjer, prikaz
štita na stećcima ne može biti grb jer je na stećcima pronađeno vrlo mnogo
jednakih “grbova”, najčešće s prečkom, polumjesecom i zvijezdom,
i to u različitim krajevima, pa je nevjerojatno da svi takvi “grbovi” pri-
552 “U jednoj lednici jami u Romaniji planini istočno od Sarajeva, nađen je pred mnogo
godina nemalo potpun skelet jelena zajedno s rogovljem… U srednjem vijeku bijaše
običaj kod Dubrovčana, da šalju bosanskim velikašima darove, a ovi bi ih uzvraćali.
Tako se među darovima, što su ih Dubrovčani iz Bosne dobivali, spominju
osim različite stoke i jeleni i košute. Sulejman-beg, hercegovački krajišnik u Foči,
šalje Dubrovčanima god. 1495. šest jelena na dar. Pošiljka krajišnika Mustafa-bega
- dvanaest košuta - stiže u Dubrovnik 29. ožujka 1496. Ovi darovi dokazuju, da je u
našim šumama onoga vremena bilo zaista u izobilju jelena i košuta. Spomen na njih
sačuvao se u našega naroda u njegovoj narodnoj pjesmi i u narodnom vezu. Mnogobrojna
imena mjesta, planina i voda u Bosni i Hercegovini živo spominju tu plemenitu
divljač kao: Jelen, Jelenac, Jelendo, Jelenak, Košuta-planina, Košuta (seoce)
i t. d… Zadnja pismena vijest, koja govori o jelenu, potječe iz Ljubuškoga, gdje
je god. 1814. u selu Otoci ubijen posljednji jelen.” (Vejsil Ćurčić, Lov sa sokolom u
Bosni i Hercegovini. Napredak. Hrvatski Narodni kalendar za 1937, Sarajevo, 1936,
str. 81-87.)
553 Navedeni podaci su prema: Š. Bešlagić, Leksikon stećaka. Nav. dj., str. 83, 88-89.
554 M. Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima. VM, Sarajevo, 1965, str. 397-398.