05.09.2013 Views

vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji - Ivan Muzic

vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji - Ivan Muzic

vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji - Ivan Muzic

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

su se u prvim godinama turskoga nadiranja povukli donekle na otoke, a<br />

kada su nastali smireniji odnosi izmedju Mlečana i Turaka, vratili su se<br />

na kopno. Velik je broj starosjedilaca otuda preselio god. 1520. u Istru,<br />

Abrucu i Marku. Onamo su Mlečani preselili i stanovit broj Morlaka sa<br />

turskog bližeg područja, kako smo to već vidjeli. No mletački izvještaji<br />

opširno javljaju, kako su i ti Morlaci opet svi prebjegli natrag na tursko<br />

područje, i kako su se oni starosjedioci, što su ispred Turaka preselili u<br />

Istru i u Italiju, u velikom broju vratili u Dalmaciju. Glavni im je razlog<br />

vraćanju, što svojim pastirstvom nisu mogli da žive po tim krajevima.<br />

Mlečani su te Istrane naselili u glavnom po kopnu od Novigrada do Nina.<br />

Oko 1550. god. bilo ih je tu oko 1000 kuća. Toliko ih je do toga vremena<br />

preselilo otuda na tursko područje zajedno sa onima koji nisu ni selili<br />

u Istru, nego su sa ovoga svoga tla prelazili odmah u tursko podanstvo.<br />

Mlečanima je uspjelo, da u nizu godina prevedu sebi na to zemljište od<br />

Nina do Šibenika stotinjak kuća Morlaka sa turskog dijela. Inače je od<br />

Mlečana otuda otišao velik broj u Senj i u druga uskočka mjesta. Mletački<br />

su izvještaji puni vijesti o tužbama turskih vlasti zbog toga. Značajno<br />

je što o tome komentira <strong>Ivan</strong> Mocenigo god. 1567. On veli, da se starosjedioci<br />

u zadarskom kotaru ne će da bore protiv Uskoka, koji plijene<br />

mletačko i susjedno tursko područje, a zato navodi dva razloga: Mnogi<br />

Uskoci da imaju na tom zemljištu svoje bliže i rodjake, a osim toga ti<br />

se hrvatski starosjedioci osjećaju s Uskocima iste krvi i plemena. Osim<br />

na kopnu toliko je tisuća starosjedilaca bilo i na otocima zadarskim. Tih<br />

petnaest tisuća starosjedilaca razvilo je za stotinu godina još toliko i dalo<br />

je iza oslobodjenja od Turaka pod konac 17. st. mnogo raselica bližim<br />

krajevima.<br />

***<br />

Drugi je način kako je starosjedilačko naselje otuda moglo nestati<br />

bilo preseljavanje ili ispred Turaka ili onda, kada su Turci te krajeve već<br />

bili zauzeli. Tu valja utvrditi ove momente:<br />

To je preseljavanje moglo biti izvršeno u tom slučaju samo u velikom<br />

broju, na desetine tisuća, da ostane zemlja onako prazna kako prikazuju<br />

oni, koji su toga mišljenja. Ono je moglo, uz to, biti izvezeno opet jedino<br />

u udaljenije krajeve, jer se, po zdravom razumu u tako velikim brojevima<br />

nije selilo u bližnja područja, gdje je opasnost od Turaka bila ista. Ali da<br />

se provede tako veliko naseljavanje, za to je trebalo imati dopuštenje za<br />

87

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!