otkrivanje rotera - Sveučilište u Dubrovniku

122RUDIMIR ROTER KAO AUTOR PJESME “NAŠEM PARCU”Dubrovnik, 1942. godine, stalni je glazbeni izvjestitelj. Dirigent jekrugovalnoga orkestra i orkestra dubrovačkog Hrvatskoga glazbenogzavoda, a djeluje i kao korepetitor na komornim koncertima koji su seodržavali na krugovalnoj postaji. Bavi se i skladanjem. Kako doznajemo izlista Hrvatska od 11. srpnja 1944., Vrutickom skladateljski poticaj, to jestpotporu za daljnji rad, daje Češka akademija znanosti i umjetnosti u Pragu,ali on ipak 1945. godine napušta Dubrovnik. 5Skladbe koje je pisao u Dubrovniku posvećuje Gradu,Dubrovačkoj filharmoniji i dubrovačkom biskupu Josipu MarijiCareviću. Prvu himnu svetom Vlahu napisao je još 1926. godine, odmahpo dolasku u Grad, i ona je i izvedena 1927. godine na Kandeloru, 2.veljače, prigodom dizanja zastave svetoga Vlaha u aranžmanu za puhačkiansambl. 6 Preradivši je za veliki zbor, orkestar i orgulje, posvetio ju jebiskupu Josipu Mariji Careviću 7 , a 1933. godine na Svetoga Vlaha, 3.veljače, bila je i praizvedena u Katedrali. 8Posljednju skladbu u čast ovoga sveca napisao je godinu dana prijeno što će zauvijek napustiti Dubrovnik i vratiti se u rodnu Češku. Riječ jeupravo o skladbi pod nazivom „Našem parcu, meditacija o svetomVlahu“. Ostaje otvoreno pitanje kako je i kad točno došlo do suradnjeRotera i Vrutickog, to jest na čiji je nagovor nastala skladba. Ono štozasigurno znamo jest da ju je Vruticky uglazbio 15. siječnja 1944., kakostoji na samom kraju skladbe, i to u sastavu za recitatora, zbor i orgulje.Već je 19. i 20. siječnja iste godine, što zaključujemo prema potpisu idatumu na samim dionicama, Antun Gjivanović izradio vokalne dioniceza zbor. To sasvim jasno govori da ju je Crkveni pjevački zbor na čelu svoditeljem Antunom Gjivanovićem, te Jordanom Kuničićem, koji je1936. godine naslijedio Vrutickoga na mjestu orguljaša Crkvenogpjevačkog zbora, kanio uvrstiti u program Feste 1944. godine. Naime,prema programu i obavijestima iz Lista dubrovačke biskupije za 1944. godinu,5 Hrvatska, I/74, 1944., str. 36 Narodna svijest, IX/5, 1927., str. 4., Narodna svijest, IX/6, 1927., str. 2.7 Josip Marija Carević (1883-1945), doktor filozofije i teologije, kanonik i župnik katedraleu Splitu, 16. veljače 1929. u Zagrebu posvećen za dubrovačkog biskupa, te je tu dužnostobavljao do 14. travnja 1940. Ubijen je 1945. u Hrvatskom zagorju.8 Radi se o skladbi Hymnus in hon. Divi Blasii, M. et P., Patroni Civitatis et Dioecesis Ragusinae.Vidi: Narodna svijest, XV/6, 1933., str. 6., Narodna svijest, XV/5, 1933., str. 5