otkrivanje rotera - Sveučilište u Dubrovniku

302KVALITATIVNA ANALIZA SADRŽAJA ROTEROVIH NAPISAusavršavao), vrhunac je dosegao u 17. i 18. stoljeću (Descartes, Locke,Voltaire) i zadržao se do današnjih dana, a još uvijek izaziva dvojbeteoretičara kamo ga svrstati. Od samih početaka razvijao se u dva smjera –znanstvenome i književnom, a bliskima su ih zadržali stil i strukturapisanja.Milivoj Solar esej svrstava u književno-znanstvene vrste ipublicistiku objašnjavajući da je teško povući granicu između pojedinihznanstvenih djela i umjetničke proze: „Brojna znanstvena djela mogu sečitati i kao umjetnička djela, i obrnuto, jer samo u određenom brojuslučajeva, i tek u nekim književnim epohama, možemo utvrditi nesumnjivekarakteristike znanstvenog ili nesumnjive karakteristike umjetničkognačina izražavanja. Druge epohe, kao što je npr. naša, velikim dijelom težeizrazu koji ujedinjuje, ili bar pokušava ujediniti, znanost i književnost,odnosno neke vidove znanosti i neke književne vrste. […] Od književno--znanstvenih vrsta danas je najvažniji esej (prema francuskom essai,pokušaj) ili ogled. Esej je, naime, takva književna vrsta u kojoj bivaujedinjena znanstvena namjera u obradi određenog životnog iliznanstvenog pitanja s težnjom da se ta obrada ostvari na umjetničkikonkretan, živ, uvjerljiv i stilski dotjeran način, takav način u kojem dolazedo izražaja i sposobnosti pisca da ostvari umjetničke dojmove. […]Tematsko područje eseja ostalo je vrlo široko, ali se najpoznatiji suvremenieseji ipak bave pitanjima analize pojedinih književnih i umjetničkih djela, tepitanjima analize određenih životnih pojava zapaženih upravo prekonačina kako su te pojave prikazane u umjetničkim djelima. Tako je esejdanas najčešći oblik tzv. književnosti o književnosti, tj. književne kritikekoja odnos prema književnom djelu i vrednovanje književnih djelaodnosno čitavih epoha književnosti izgrađuje prije svega na analizivlastitog doživljaja ili na određenim aspektima djela koji autora esejaposebno zanimaju. Kada umjetnička obrada na neki način potpunonadvlada znanstvene namjere, esej prelazi u roman, odnosno određeni tipnefabularnog romana, u tzv. roman-esej. A kada znanstvena vrijednostprevlada nad umjetničkim oblikovanjem, javljaju se znanstveni proznioblici kao što su studija ili traktat, oblici koji, doduše, ne pripadajuumjetničkoj prozi, ali ih valja u analizi proznih djela imati na umu s