otkrivanje rotera - Sveučilište u Dubrovniku

Đorđe Obradović 245Struktura teksta i organizacija priče također je složena. Rijetko se počinjerezimirajućom glavom, a često anegdotalnom ili ambijentalnom.“ 62Suprotstavljanje motrišta u središnjemu, najopsežnijem dijelučlanka treba dovesti do autorova zaključka s ciljem da se čitatelji potaknuna razmišljanje o temi članka, razvijajući pritom svijest o društvenimpojavama i donoseći vlastite sudove, koji ne moraju biti posve sukladniautorovima, ali ako je članak dobro napisan, to se često događa. Članak, sobzirom da je opsežan napis, mora biti bogato opremljen. Nadnaslov senajčešće piše u složenom obliku od dvije ili čak tri natuknice, a naslovmože biti duži nego je uobičajeno u ostalim rodovima. Doduše, ako semože napisati kratko, a razumljivo i poticajno, to je izvrsno rješenje.Podnaslov je duži nego u ostalim rodovima i obično se sastoji od pet ilišest natuknica. Drugi je pristup pisanje složenog podnaslova od dvije ili trigrafički, ali ne sadržajno odvojene podcjeline, od kojih svaka sadržava potri do četiri natuknice.Brojni su Roterovi članci koji zadovoljavaju sve navedene zahtjeve.Kao ogledni primjer pravilnog pisanja članka mogli bi i danas poslužitiRoterovi članci „Osamdeseta godišnjica novinarstva u Herceg Bosni“,„Razvitak školstva u Bosni i Hercegovini“, „Narodni običaji Hrvataotočana pod Italijom“, „Gradnja nove jadranske luke“ i mnogi drugi.Ni danas, u doba brzih prometnih veza, mogućnosti preuzimanjapotrebne građe internetom iz bilo kojega dijela svijeta, te fotokopiranja isnimanja, ne bi bilo lako napisati članak o osamdeset godina novinarstva unekoj pokrajini. Roter je 1936. godine uspio prikupiti podatke iz knjižnica,arhiva i samostana smještenih u Goraždu, Sarajevu, Zagrebu i Mostaru, i uJutarnjem listu objavio je članak u kojemu uz glavnu temu analizira ipovijesna, politička i društvena zbivanja. Opremio ga je naslovom,podnaslovom od šest natuknica, četirima međunaslovima, fotografijomprvih novina tiskanih u Sarajevu i zapisom koji je objašnjava. Iscrpnipodaci koje on sistematizira kronološki i zemljopisno mogu poslužiti i zacitiranje u znanstvenim i stručnim radovima jer navodi i izvore podataka,pa je sve što je napisao moguće provjeriti.62 MALOVIĆ, Stjepan: Osnove novinarstva, Golden marketing – Tehnička knjiga,Zagreb, 2005., str. 326.