otkrivanje rotera - Sveučilište u Dubrovniku

76ROTEROV ŽIVOT I DJELOjer sam proučavao značaj regionalizma u konstituiranju modernih nacija. Asve te slovenske oblasti/dežele, kao i brojne druge, uključujući i AustrijskuDalmaciju (glavni grad Zadar), ulazile su u sastav austrijskih zemalja(zemalja zastupanih na Carevinskom vijeću u Beču) ili, kratko, Cislajtaniju,dvojne Habsburške Monarhije. U drugom dijelu Dvojne monarhije (zemljekrune sv. Stjepana ili ugarske zemlje), u Translajtaniji s glavnim gradomBudimpeštom, nalazila se Mađarska, ali i neke druge zemlje, kao BanskaHrvatska i Slavonija, Rijeka, Vojvodina itd.Prema tome, kada Ivan Rovtar (kasnije će prezime bitipromijenjeno u Roter), kreće u Austrijsku Dalmaciju, u Dubrovački okrug(bila su četiri u Dalmaciji – Zadar, Split, Dubrovnik i Kotor) i u Potomjena Pelješcu, on se kreće po „vlastitoj kući“, kreće se po Cislajtaniji. Amigracija stanovništva u potrazi „trbuhom za kruhom“, zbog ekonomskekrize i visokog demografskog prirasta, dobro su poznate. S teritorijaAusto-Ugarske Monarhije inače potječe brojno iseljeništvo u Europi, objeAmerike i u Australiji. Sve ovo navodimo da naznačimo okruženje ukojem je Roter rođen i u kojem se formirao na različitim naslijeđima.Otac Ivan doselio mu se u Potomje 1890. 5 Imao je tada 31 godinu.U Potomju se oženio, kao domazet, za Anu - Selu Bašić, seljanku izPotomja, buduću Rudijevu majku. Ivanov otac, a Rudijev djed, zvao seJozef, a majka mu, i Rudijeva baka, Ana rođ. Rustija. Kako su baka i majkaimale ime Ana, to je imalo odraza u imenu prvorođene Rudijeve kćeri -Zrinka Ana, potpuno u skladu s patrijarhalnom tradicijom. Uz Rudimira,Ivan i Ana imali su četiri kćeri: Danicu 6 , Slavku 7 , Olgu 8 i Mariju – Maru 9 .S Ivanom u Potomje je došao i njegov bratić, što znači kasnijeRudijev prvi rođak Stefan ili Stjepan, koji se naselio u selo Zakotarac blizuPotomja. Tamo mu i danas živi unuka, koja je majka kapetana dugeplovidbe Stjepana Šuice i svekrva profesorice Dubravke Šuice, današnjegradonačelnice Dubrovnika. Stefan Roter jedno je vrijeme živio u Boliviji,a na povratku je umro.5 N. Vekarić: Pelješki rodovi, svezak II, Dubrovnik, 1996., s. 217.6 Danica udata Radović (1899.-1972.), imala sina Vicka – Vicu (1921.-1997.) i kćeriRadmilu, udatu Kirigjija (Potomje 1924.-), i Mariju udatu Violić Jurica (Potomje 1928.).7 Slavka (Potomje 1903.-1988.), poštanska službenica, nije se udavala.8 Olga udana Germek (Potomje 1906.-1988.).9 Marija - Mare (Potomje 1911.- Split 1994.), poštanska službenica, nije se udavala.