otkrivanje rotera - Sveučilište u Dubrovniku

304KVALITATIVNA ANALIZA SADRŽAJA ROTEROVIH NAPISAJosip Grbelja i Marko Sapunar citiraju Solara, ali i drugeteoretičare, poput Slavkovića koji za esej kaže da nije „tipičan novinarskinačin izražavanja“, i donose opsežan pregled esejista među kojima su ipoznati književnici (Krleža, Krklec), ali i novinari (Tenžera,Janeković). 100Solara, Grbelju i Sapunara navodi i Srećko Lipovčan,preuzimajući od njih i tumačenje eseja kao graničnog žanra „koji dijeli ispaja novinarstvo s literaturom i znanošću“. Lipovčan prenosi Exnerovomišljenje, kako je zadaća esejista „kritika u širem smislu riječi, kritikashvaćena kao ispitivanje, sukobljavanje i ocjenjivanje; pravi esejist stalnosudi, on nikada ne piše a da ne sudi“. Također, Lipovčan ističe: „Gotovoda i nije potrebno upozoriti kako se baš od autora eseja očekuje uzoranstil. Neki teoretičari podsjećaju da je upravo 'stilistička briljantnost' onočime autor tog oblika želi 'pridobiti' čitatelja za svoje stajalište (Belke).“ 101Mario Plenković za esej kaže da je „prijelazni novinarski oblikkoji je i znanstveni i umjetnički žanr. Sama riječ 'pokušaj' koja je uopćenprijevod toga pojma, naznačuje da se u eseju uvijek radi o originalnomtretmanu teme. Esej je zato i autorski žanr s vrhunskim dometima. Zato seu tome žanru ne mogu okušavati početnici, nego samo iskusni novinarikoji su se afirmirali i provjerili kao pisci eseja. Novinarska teorija se stoga ine bavi pokušajima da uopći neku modelsku strukturu za pisanje eseja,budući da se za originalan pristup temi, s biranim jezikom, britkom misline mogu davati propisi, jer bi oni upravo u eseju uništili ono što je njegovaesencija, a to je neponovljivost i stalno stvaralaštvo formi i izraza.“ 102Odmak od spomenutih teoretičara čini Stjepan Malović, koji se uskladu s američkim, u svijetu sve više prevladavajućim shvaćanjemnovinarstva, ne bavi klasificiranjem novinarskih rodova i njihovih vrsta,nego načinom pisanja i strukturom novinske priče. Zbog toga esej smještau poglavlje naslovljeno „Alternative obrnutoj piramidi“, kao jedan odnačina organiziranja novinskoga napisa, u odlomak koji naziva „Pješčani100 GRBELJA, Josip i SAPUNAR, Marko: Novinarstvo, teorija i praksa, MGC, Zagreb,1993., str. 115. i 116.101 LIPOVČAN, Srećko: Mediji – druga zbilja?, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb,2006., str. 49.102 PLENKOVIĆ, Mario: Komunikologija masovnih medija, Barbat, Zagreb, 1993.,str. 148.