otkrivanje rotera - Sveučilište u Dubrovniku

Đorđe Obradović 297Franjevačko starješinstvo vodilo je o tome računa, što nam najboljedokazuje zaključak kapitula provincije 'Bosne Srebrene' od g. 1854. Kaopeta točka zaključaka na tom kapitulu ustaknuto je slijedeće: 'Neka sepobrine starješinstvo, na koji bi se najlaglji način providio s početnimknjigama, osim abecednih, kanoti: obćom povjestnicom, zemljopisom,prirodopisom i točnijom računicom'. U istom zaključku starješinstvu sesavjetuje, 'da se izaberu učevniji redovnici, koji bi elementarne hrvatskepučke knjige našemu pučkomu izgovoru jezika ugodili, ili iz koga jezikapreveli'. 95 Na temelju analize dostupnih napisa Rudimira Rotera koji supotpisani i objavljeni, uočava se da je među mnogim književnicima okojima je pisao najzastupljeniji veliki pjesnik Silvije Strahimir Kranjčević.O njemu je objavio i nekoliko feljtona, pronašao je i javnosti obznanionepoznatu Kranjčevićevu pjesničku prozu. Do prvih spoznaja o tome daje Kranjčević pisao pjesničku prozu, a nije ju osobno objavio, Roter jedošao proučavajući evidenciju o isplaćenim honorarima za suradnikeknjiževno-umjetničkog časopisa Nada. Tragom zabilješki o isplaćenimhonorarima Kranjčeviću, Roter je uspio pronaći neobjavljene rukopise iobjaviti ih u nastavcima u Obzoru 1938. godine. Taj podatak pokazujekoliko je Roter bio temeljit u svojem poslu i kako je smatrao sebe ne samonovinarom nego i kulturnim djelatnikom koji ima obvezu podijeliti sjavnošću spoznaje do kojih je došao.Roterova opčinjenost Kranjčevićevim djelom potaknula ga je napisanje feljtona u kojemu je birao Kranjčevićeve poruke autorima koji sumu slali pjesme za objavljivanje. Kranjčević nije rukopise što ih je smatraološim tek tako bacao u koš, nego je njihove autore podučavao u čemu sugriješili. Roter u uvodu feljtona „Anonimni Kranjčević“ objašnjava ipostupak poznatog pjesnika, a i potrebu da se javnost upozna i s uvijekteškim i nezahvalnim uredničkim poslom:„Ovdje iznosimo neke anonimne sastavke Silvija StrahimiraKranjčevića u nezavidnoj ulozi učitelja i savjetnika onima, koji su slaliuredništvu svoje rukopise, najvećim dijelom pjesme. 'Nada' je stalnodonosila rubriku 'Dopisi uredništva'. Kranjčević je u toj rubrici mlade ljude95 Obzor, 13. ožujka 1937.