otkrivanje rotera - Sveučilište u Dubrovniku

Đorđe Obradović 225prikaze, i analizirati ih zajedno jer u elementima koje moraju sadržavati i unačinu pisanja među njima nema bitne razlike. Razlikuju se jedino poopsegu i opremi, a i tu vrijedi jednostavno pravilo – što duži napis, to višeopreme. Važno je jedino napomenuti da se ovom prigodom u prikaz neubraja kritički prikaz, kao što je to u starijoj literaturi. Kritički se prikazubraja u komentatorske rodove novinarskog izražavanja, a prikaz svijestima i izvještajima - u informativne. Također, kako se u staroj literaturi,po uzoru na njemačku tradiciju i na sovjetski medijski model, vrstaizvještaja u kojemu se komentira ono o čemu se izvještava nazivakomentatorskim ili komentiranim izvještajem, i taj oblik novinarskogizražavanja u provedbi analize sadržaja uvrstit će se u komentatorske rodove.Suvremeno novinarstvo u demokratskim zemljama (s iznimkomnjemačkoga) ne dopušta komentiranje u informativnim rodovima kako bise izbjeglo manipuliranje javnostima miješajući činjenice i novinarevestavove u napisu koji pripada informativnim rodovima i objavljuje se nastranicama što ne donose komentare. Stjepan Malović prenosi krilaticuameričkog teoretičara C. P. Scotta: „Komentari su slobodni, a činjenice susvete.” 46 To pravilo nije obvezivalo Rotera jer se tada nisu striktnoodvajale stranice s informativnim oblicima od onih s komentatorskim.Da se i prije smatralo kako nema nekih bitnih sadržajnih razlikaizmeđu vijesti i izvještaja, govori i uvodni odlomak Branka Kojića opisanju izvještaja: ”Sve ono što je rečeno za vijest vrijedi uglavnom i zaizvještaj koji zapravo i nije ništa drugo nego duža vijest, odnosno vijest sviše detalja [...] Najčešća pogreška u koju upadaju reporteri i dopisnici uobradi izvještaja jest preopširnost i izvjesna nesređenost koja opet najčešćeproizlazi uslijed preopširnosti. Osnovno pravilo koga se ovdje treba držatiglasi da dužina izvještaja treba biti usklađena s važnošću događaja i ličnostina koje se izvještaj odnosi.” Potom Kojić tumači redoslijed pisanjaizvještaja ističući kako su se dugo među novinarskim teoretičarima ipraktičarima vodile polemike treba li izvještaje s raznih sjednica pisatikronološki, dakle onim redom kako su se odvijale, ili i u izvještaju valja,kao i u vijestima, ono što je najvažnije i najznačajnije staviti na početak.Kojić zaključuje da je prevladalo mišljenje kako i izvještaj treba pisati po46 MALOVIĆ, Stjepan: Osnove novinarstva, Golden marketing – Tehnička knjiga,Zagreb, 2005., str. 243.