otkrivanje rotera - Sveučilište u Dubrovniku

316KVALITATIVNA ANALIZA SADRŽAJA ROTEROVIH NAPISAsavjeti iz različitih područja života, izreke i poslovice. 112 Kalendar su izpada u zaborav izvukli elektronički mediji, a zadržao se i u novinama,često i pod nazivom rubrike „vremeplov”. Vrsta je kronike u kojoj sudogađaji izabrani po važnosti ukratko opisani i, ovisno o uređivačkojkoncepciji, ilustrirani crtežom ili fotografijom.Dnevnik je također vrsta kronike koja se odnosi na kraćerazdoblje; aktualan je i osmišljava se u skladu s učestalošću izlaženjanovina. Iako naziv vuče iz rubrike o dnevnim događanjima, u novinama jeprestao biti informativni oblik i postao je komentatorski. U novinama sudnevnici postali izrazito autorski, složeni napisi, često u prvom licu i pisanisu beletrističkim stilom, nekad i u narječju ili lokalnom govoru. 113Rudimir Roter je napisao brojne kronike. Iako je nezahvalnobirati u kojemu je novinskom rodu plodni autor pružio najviše, posebnokad analiza pokazuje da je u svima iskazivao visoko umijeće, kronika biipak pobijedila u tom teškom izboru. Zašto? Jedan razlog leži u činjenicišto su je drugi novinari u listovima u kojima je Roter objavljivao pisalirjeđe od njega. Sam taj podatak govori ili da oni nisu imali dovoljnoznanja, vremena i volje za najteže zadatke, ili da se Roter nametnuo kaobolji od drugih, pa su urednici njemu povjeravali pisanje kronika. Drugirazlog uvjetovan je tehnologijom dolaska do izvora podataka jer se tad nijemoglo bez mukotrpnog rada i putovanja doći do činjenica, a da se negovori o današnjoj mogućnosti istraživanja i dolaska do podataka spomoću računala iz vlastite sobe. Treći razlog koji kroniku stavlja na prvomjesto ogleda se u Roterovu umijeću da niz brojnih podataka, oznakamjesta i vremena sažme na ograničeni novinski prostor i uobliči u čitljivu izanimljivu novinarsku priču.U povijesnoj kronici „Pomorsko zdravstvene mjere u NapoleonovojIliriji“ Rudimir Roter piše:„Same ratne borbe na bojnim poljima, koje je na osvitu devetnaestogstoljeća vodio Napoleon, odnosno njegovi vojskovođe na tlunaše zemlje, nijesu bile jedine nevolje, što ih je naš narod snosio, osobito uprimorskim krajevima. Dugogodišnje ratne borbe bile su izvor i uzročnik112 Više o tradicionalnim kalendarima u GRBELJA, Josip i SAPUNAR, Marko:Novinarstvo, teorija i praksa, MGC, Zagreb, 1993., str. 140. do 142.113 Više o dnevniku u GRBELJA, Josip i SAPUNAR, Marko: isto, str. 107. do 109.