otkrivanje rotera - Sveučilište u Dubrovniku

Rade Petrović 75Prva faza – austrougarsko razdoblje, od rođenja1897. do 1. prosinca 1918.PorijekloPrva, austrougarska faza pokriva vrijeme od Roterova rođenja pado 1. prosinca 1918., do stvaranja zajedničke jugoslavenske države –Kraljevstva / Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Rudimir Rudi(ponekad i Rudolf ili Rodolfo) Roter rodio se u Austro-UgarskojMonarhiji u Potomju na poluotoku Pelješcu 7. ožujka 1897., kao prvodijete doseljenika Slovenca, stolara i seljaka, kad mu je ocu bilo 38 godina.Otac Ivan, izvorno Rovtar ili Rovter 3 , rođen je 1859. godine u selu Škriljkod Ajdovščine, koja je pripadala Goričkoj oblasti ili deželi. 4 Tada jošnema ujedinjene Slovenije, koja je samo glavni programski cilj svihslovenskih političkih snaga. Naprotiv, zemlja i slovenski narod rascjepkanisu na pet oblasti/dežela, i to: Štajersku, Korušku, Kranjsku, Goričkuoblast i Trst ili Primorsku. Centralna slovenska oblast je Kranjska sLjubljanom kao centrom. Zato se nerijetko upotrebljava riječ Kranjac iliKrajnica kao sinonim za Slovenca i Slovenku. Sjećam se, iz mojeg gruškogdjetinjstva, da je jedan moj susjed, koji je u Dubrovnik došao kao zanatlijas Fiume (zvali su ga, pa i sina mu, Fiuman), našu zajedničku susjeduSlovenku redovito zvao Krajnica. Tek sam kasnije shvatio zašto je to tako3 Uvjerenje Narodnog odbora općine Potomje, tajništvo broj 398/53, kojim se natraženje „Roter Rudolfa, novinara iz Dubrovnika“ tvrdi da je „Roter Rudimir / Rudolf /pk. Ivana rođen u Potomju / Pelješac / 7. marta 1897. zaveden u matičnim knjigamaNarodnog odbora općine Potomje pod prezimenom ROVTER. Međutim, on i cijelanjegova obitelj poznati su pod imenom Roter, kako se vodi i u svim ostalim knjigama.Prema tome, njegovo prezime Roter identično je s prezimenom Rovter, pod kojim sevodi u matičnim knjigama. Uvjerenje mu se izdaje „u svrhu regulisanja radnog staža iradnih odnosa“. U potpisu je tajnik Kalafatović Ivo (u zamjeni potpisao netko drugi, ali jepotpis nečitljiv). Kod obitelji.4 Handbücher und Karten zur Vervaltungsstruktur in den Länden Käranten, Krain,Künstland und Steiermark bis zum Jahre, 1918., Ein historisch – bibliographischerFührer;Priročnik in karte o organizacijski strukturi v deželah Koroški, Kranjski, Primorju inŠtajerski do leta 1918., Zgodovinsko-bibliografski vodnik;Manuali e Carte sulle Struttute Amministrative nelle province di Carincia, Carniola,Litorale e Stiria fino al 1918., Guida storico – bibliografica. Redakcija Jože Žontar, Graz -Klagenfurt – Ljubljana – Gorizia – Trieste, 1988.