otkrivanje rotera - Sveučilište u Dubrovniku

222KVALITATIVNA ANALIZA SADRŽAJA ROTEROVIH NAPISA„Najjednostavnija definicija vijesti bila bi, da je vijest prikaz nekogdogađaja od šireg interesa. Iz ove definicije indirektno slijedi da događajkoji interesira relativno uski krug ljudi nije vijest, odnosno nije vrijedan dase obradi i štampa kao vijest, jer takva vijest ne bi nikog interesirala, pa bisama po sebi bila besmislena. Iz ove definicije proizlazi dalje i to da sevažnost vijesti, odnosno vrijednost vijesti može i mjeriti, i to veličinominteresa koji će vijest izazvati.“ 44 Autor poglavlja knjige Suvremeno novinarstvoo pisanju vijesti, izvještaja i intervjua, Branko Kojić, u nastavkuobjašnjava koji događaji imaju najveću vrijednost da bi se o njima pisalo:„Najveću vrijednost vijesti imaju oni događaji u kojima je spojen elementvažnosti ili veličine s elementom iznenađenja, kao što su npr. vijesti oobjavljivanju ratova, izbijanju revolucija i državnih udara, velikih potresa iizuzetnih ljudskih pothvata kao što su npr. kozmički letovi, zato što namte vijesti najbolje prikazuju dramatsku stranu vremena u kome živimo. Tosu tzv. Velike ili senzacionalne vijesti koje su rijetke, kao što su i takvidogađaji rijetki. Jednog ćemo dana npr. pročitati u novinama vijest da seprvi čovjek spustio na Mjesec. To će biti velika vijest, senzacionalna vijestnaše epohe.“ 45I bila je, pet godina nakon toga. Ne samo u povijesti čovječanstvanego i novinarstva. Rečenica koju je izrekao astronaut Neil Armstrongkad je dotaknuo Mjesečevu površinu: "Ovo je malen korak za čovjeka, alivelik za čovječanstvo", postala je glava udarne vijesti u brojnim glasilimadiljem svijeta. Taj je događaj za povijest novinarstva, što je Kojić predvidiopremda nije mogao znati kad će i kako će se zbiti, važan i iz još jednograzloga. Kako se s nestrpljenjem iščekivalo kada će prvi čovjek stupiti naMjesečevo tlo, a sve drugo važno o toj svemirskoj misiji bilo je većobjavljeno, ta je vijest mogla početi i vremenskom odrednicom, koja jenajrjeđa moguća u pravilnom pisanju početka vijesti. Mnoga su glasilavijest i objavila upravo s takvim početkom: „U 22 sata, 56 minuta i 15sekundi američki astronaut Neil Armstrong je stupio na Mjesečevupovršinu i rekao…“. Prema pravilima o pisanju vijesti, u ovom je slučajutakav početak pravilan, ali ipak nije bio najbolji mogući jer je takva44 KOJIĆ, Branko: Vijest, izvještaj, intervju…, Suvremeno novinarstvo (ur. Novak,Božidar), Stvarnost, Zagreb, 1964., str. 154.45 Isto, 155.