otkrivanje rotera - Sveučilište u Dubrovniku

Đorđe Obradović 311U vrijeme Rotoreva života često se pisalo upravo kronološki, čak ikad to događaj nije zahtijevao. U dijelu u kojemu je obrađen Roterov načinpisanja vijesti i izvještaja pokazano je kako je on primjenjivao i načeloobrnute piramide, s najvažnijim na početku i sve manje važnimodlomcima prema kraju napisa. U to su doba najbolji novinari pisalikronike u kojima su pregledno opisivali ili i opisivali i ocjenjivali što sezbilo u određenom razdoblju u nekome području društvene zbilje natočno naznačenome zemljopisnom predjelu.Taj novinski rod naziva se kronika. U znanstvenoj i stručnojliteraturi o njemu nije ni često ni opsežno pisano, a i ono što jest dijelomje prijeporno. Kako je Rudimir Roter često pisao kronike, koje se i danasmogu uzeti kao primjer pravilnog načina obrade teme i strukturekazivanja, potrebno je protumačiti kroniku kao složeni novinski rod.Franjo Pavešić u knjizi Suvremeni žurnalizam i javno mišljenje 1936.godine ne spominje kroniku. Nema njezine posebne razrade čak ni uNovakovu zborniku Suvremeno novinarstvo iz 1964. godine, gdje je dodušenapomenuto da „posebnu analizu zahtijevaju i oblici koji ne spadaju uepske podvrste, u kritiku, a ni u pravi feljton. To su feljtonistički oblicinaučno-popularne literature (memoari, ljetopisi, kronika, biografija,autobiografija itd.)“. 108 Kao što se iz toga navoda vidi, France Vregkroniku smatra bliskom feljtonu, ali je ne ubraja ni u njega, ni u kritiku,koju također spominje kao srodnu. Potanju analizu koja se naslanja naVregov prijedlog donosi Mario Plenković i pita se ima li društvenakronika uopće neke specijalne izražajne osobitosti zbog čega bi trebala bitizasebna podvrsta komentara. Budući da Vreg kroniku smatra bliskojkritici, koja je vrsta komentara s tematikom iz umjetnosti, MarioPlenković se ne razlikuje mnogo od njega, s tim što detaljnije tumačisvoju postavku: „Društvenu kroniku se tako definira kao tekst u kome sena analitički način obrađuje određen problem, pojava ili događaj za koji uodređenom vremenskom i političkom trenutku postoji širi društveni108 VREG, France: Feljton u listu, Suvremeno novinarstvo (ur. Novak, Božidar),Stvarnost, Zagreb, 1964., str. 192.