otkrivanje rotera - Sveučilište u Dubrovniku

266KVALITATIVNA ANALIZA SADRŽAJA ROTEROVIH NAPISAnovinarskog rada“. Potom intervjue dijeli na: de facto intervju (izjavaautoriteta povodom neke vijesti), nezgrapno izabran pojam lični intervju (sistaknutim ličnostima), biografski intervju (o životopisu osobe koja je postiglaneki veliki uspjeh), grupni intervju (u sažetom obliku znači današnjunovinsku anketu, a u opsežnijemu okrugli stol, op. a.), konferencija za štampu(način dolaženja do podataka, a ne novinski rod, op. a.) i pismeni intervju(odnosi se na način dobivanja odgovora na pitanja, a ne novinski rod, op.a.). Slijedi prikaz tehnika intervuiranja, koje su se razvijale i usavršavalepremda im je osnova ista. 74Rudimir Roter je redovito objavljivao intervjue, iako su unovinama u vrijeme njegovoga radnog vijeka bili rjeđi nego danas. Razlogposve sigurno leži u znatno težem prijelomu kako bi se i vizualno, a nesamo sadržajno, odvojila pitanja od odgovora. To u današnjoj digitalnojtehnologiji ne predstavlja nikakvu poteškoću, ali dok su se novine slagale uolovnom slogu, nije bilo jednostavno tipografskim znakovima odvajatipitanja od odgovora, uklopiti ilustracije i ostalu opremu napisa te zadržatiskladan izgled stranice.Roter je jednako uspješno razgovarao s umjetnicima, kulturnim,vjerskim i političkim dužnosnicima, trgovcima, seljacima i pomorcima.Među objavljenim razgovorima je i jedan s anonimnom osobom koju suzanimali rezultati natječaja za dramu pa je u više navrata zvala članaodbora za ocjenu drama Rudimira Rotera. Roter je bilježio te razgovore ina kraju ih je spojio u jedan koji oslikava njegov način postizanja dinamikekratkim rečenicama. Uvoda nema, nego na čitanje pobuđuje prepoznatljivoopisano javljanje na telefon. Poveznice između pojedinih razgovoras nepoznatim sugovornikom također su vrlo kratke, samo s najvažnijimpodacima za razumijevanje tijeka. Razgovor završava zaključnimodlomkom od samo šest redaka. Povremene duhovite dosjetke služeoslikavanju ugođaja jer napis nije opremljen ni fotografijom, nitipodnaslovom, niti međunaslovima. Čak se i naslov sastoji od samo jednejedine, znalački odabrane riječi - Iskušenje, što ni u kojem slučaju ne možebiti slučajno jer je i ogoljavanje opreme napisa u funkciji postizanja što74 KOJIĆ, Branko: Vijest, izvještaj, intervju…, Suvremeno novinarstvo (ur. Novak,Božidar), Stvarnost, Zagreb, 1964., str. 179. do 187.