otkrivanje rotera - Sveučilište u Dubrovniku

154SVJETLO NEPROLAZNOG SJAJAzadarskoj cinkografiji, silom prilika su se višekratno koristili. Bilo je to ivrijeme kada se novinarski prilozi, pogotovo članova Redakcije, nisu uvijekpotpisivali, ili tek inicijalima, impresuma nije bilo. Pero onih rasnihprepoznavalo se i bez potpisa, poput Roterova.Njegov svestrani novinarski interes "otkrivala" je autorska prepoznatljivost,uz odabir tema, stil pisanja, ponekad s diskretnim potpisimaod maloga do velikoga početnog slova imena, od pravih do pseudonimskihinicijala Rp., najrjeđe punoga imena. Među datumima ovogalista od prvoga broja do njegova smrtnoga časa objavljen je dijapazontema koje su odsjaj života Grada u kulturnom, turističkom, gospodarskom,u svakodnevnom životu - upravo ono što obilježava lokalnu novinu kaokroniku jednoga prošlog vremena i života.Tako iz priloga u prvom siječanjskom broju doznajemo da je načelo dubrovačkog Gradskog orkestra došao Anton Nanut, mladi slovenskidirigent koji je kroz dugogodišnje umjetničko djelovanje ostavioupečatljiv trag i uspomenu, kako u orkestru, tako u kulturnom životuGrada; iz razgovora s tadašnjim načelnikom za školstvo prof. RudijemJelićem doznajemo o novom planu i programu osnovnih škola; u dvanastavka feljtonskog priloga riječ je o Kranjčevićevu anonimnom publicističkomradu u povodu pedesetogodišnjice smrti pjesnika kojega je Roterobožavao.Predmet njegova novinarskog interesa i drugačijih tematskihzadataka, što je uobičajeno u malim redakcijama, bile su i zanimljivebilješke iz svakodnevice poput - dva sata u sudnici za prekršaje - ili nanavozu brodogradilišta u Mokošici, na novim radilištima u Konavlima sgraditeljima Jadranske ceste od Močića do Čilipa... Stupci posvećeniturizmu, informacije o likovnim izložbama, pogotovo uvijek aktualne temeo zaštiti kulturne baštine Grada, također je doticalo njegovo elokventno inovinarski objektivno pisanje. Tako je tematski prikaz o ideji namjenetvrđave Bokar u ugostiteljske svrhe bjelodano upozorio na stručnosuprotstavljene stavove prema graditeljskom nasljeđu, otvorio novinskestupce za problematiku oko koje se i danas, kao prije 45 godina, i još punoprije, generacijski provode metode očuvanja nasljeđa. Interes i bogatstvonasljeđa tih davnih godina istrajno, beskompromisno i uspješno štitio jenezaboravni počasni konzervator Lukša Beritić.