otkrivanje rotera - Sveučilište u Dubrovniku

290KVALITATIVNA ANALIZA SADRŽAJA ROTEROVIH NAPISAosnovnom temom, ali dočaravaju atmosferu. „Memoari su zaseban oblikizražavanja: nisu ni znanstveni poput povijesti, ni fikcijski poput literature,ni dokumentarni poput autobiografije, ni kronološki sistematizirani poputkronike, ni intimistički poput dnevnika, iako mogu imati od svega togaponešto, pa je i uspoređivanje s tim oblicima najčešće znak nerazlikovanjaoblika ili zamućivanja jasnoće.“ 88Grbelja i Sapunar upozoravaju i na moguće dvojbe o vrijednostimemoara zbog uvjetovane subjektivnosti, veće ili manje vjerodostojnostiizjava, spominjanja dokumenata i mogućnosti da autor bude jako istaknutu odnosu prema zbivanjima i svojom ulogom u njima. Međutim, kako ječitateljima jasno da se radi o nečijem osobnom viđenju događaja, a ne opovijesnom udžbeniku, smanjena je mogućnost manipulacije čitateljimakoji u njima više traže izvanpovijesne značajke: lingvističke, stilističke,etnografske i komunikacijske.U istom djelu Grbelja i Sapunar donose pregled mnogih uglednihautora, pisaca, publicista i novinara koji su se okušali u pisanju memoara,među kojima je i Josip Horvat s dva zapažena memoarska djela: Zapisci iznepovrata (Kronika okradene mladosti 1900-1919) i Hrvatski mikrokozam izmeđudva rata, 1919-1941.Kako je Josip Horvat bio glavni urednik Jutarnjeg lista prijeDrugoga svjetskog rata, u vrijeme kad mu je Roter bio suradnik, može sepretpostaviti da je Rudimir Roter bio upoznat s njegovim memoarskimdjelima. A da je Josip Horvat i danas dobar uzor piscima memoara,svjedoči ocjena analitičara Nikole Batušića objavljena u Danasu 1984.godine, gdje je napisao da je u Horvatovim memoarima otkrio: „[…] nesamo zamjernu moć opažanja, već i analitičku pronicavost koja predviđa,prosuđuje i ocjenjuje točno (Zapisci iz nepovrata). Horvat kao sociolog imotrilac niza naoko nebitnih činjenica, dokazuje kako su unas političkeprilike presudno znale oblikovati mnoge profile i značajeve javnoga života,čime svojoj memoaristici dodaje važnu kritičku komponentu koja ga88 GRBELJA, Josip i SAPUNAR, Marko: Novinarstvo, teorija i praksa, MGC, Zagreb,1993., str. 159.