otkrivanje rotera - Sveučilište u Dubrovniku

Đorđe Obradović 217Vijest i proširena vijestJe li Roter morao ili mogao znati pravila o pisanju vijesti? Odgovorje potvrdan jer u prilog toj postavci svjedoče listovi u kojima je radio,urednici s kojima je surađivao, pretpostavljeno sudjelovanje u Obzorovojnovinarskoj školi, mogućnost učenja od urednika, ali i teoretičara JosipaHorvata te dostupnost opsežnih Politikinih uputa za pravilno i etičnoizvještavanje posredstvom sarajevskog dopisnika Politike, a njegovaprijatelja Alberta Koena.Roterovo formalno obrazovanje na Filozofskom fakultetu uZagrebu također mu je moglo pomoći u pravilnom uviđanju svega štojedan novinski napis mora sadržavati i kako treba sročiti i izgovoritiradijski prilog jer su se u to doba vrlo detaljno izučavale retorika i stilistika.U povijesti retorike, pa i novinarstva, često se spominju pravilagovorenja koja je rimski retor Marko Fabije Kvintilijan sažeo u prvunovinarsku formulu jasnog kazivanja: tko (subjekt govorenja), što(predikat govora), kad se govori [ili kad se radnja zbila, op. a.], gdje seradnja odvija i uzrok, ili razlog govorenja. 40 Isto vrijedi i za pisanje. Akose uzrok iz Kvintilijanovih postavka zamijeni pitanjima zašto i kako,dobiva se i danas važeća formula za pisanje vijesti 5W + H. Ne smije setvrditi da je Kipling nabrajanjem slugu „njihova imena su Što i Zašto iKada i Kako i Gdje i Tko“ naznačio redoslijed kojim se moraju pisativijesti. Ne, Kipling je prvenstveno bio književnik, ali i da nije, kako jeimena slugu objavio u poemi, pjesničkoj vrsti za koju su u to doba vrijedilastrogo određena pravila, pa je i ritam rečenice bio jako važan - on se uodređivanju redoslijeda nabrajanja imena slugu vodio ritmom rečenice,zvukom izgovorenih riječi u engleskom jeziku i rimovanjem stihova.40 SAPUNAR, Marko: Opća povijest novinarstva, ITG, Zagreb, 2002., str. 47.