otkrivanje rotera - Sveučilište u Dubrovniku

258KVALITATIVNA ANALIZA SADRŽAJA ROTEROVIH NAPISAmeđu komentatorsko-analitičkim rodovima pojedini članci napisaniznanstvenim stilom. Kad je pisao složene novinske rodove, stil je takođerprilagođavao njihovim značajkama pa su njegove reportaže i putopisipisani književnoumjetničkim stilom, eseji znanstvenim, a kronike imemoari novinarsko-publicističkim. Ako se kao mjerilo uzme Silićevapodjela hrvatskoga jezika na funkcionalne stilove 70 , ispada da je RudimirRoter pisao novinske napise s tri različita stila: novinarsko-publicističkim,književnoumjetničkim i znanstvenim. Analiza pokazuje i da je jako dobroovladao svim stilovima kojima se služio, premda to nije često u praksi.Usporedbe radi, studenti studija „Mediji i kultura društva“ Sveučilišta uDubrovniku proveli su tijekom 2006. godine istraživanje o stilovimakojima pišu vodeći hrvatski novinari u nacionalnim dnevnicima itjednicima. Otkriveno je da se samo dva novinara koriste čak trimafunkcionalnim stilovima (od kojih ni jedan nije razgovorni) i da ihprilagođavaju rodovima koje pišu. To su dr. sc. Inoslav Bešker iz Jutarnjeglista i dr. sc. Danko Plevnik iz Slobodne Dalmacije. Zanimljivo je da suobojica uglednih novinara ujedno i doktori znanosti pa se možda i u tomekrije tajna pravilnoga vladanja stilovima hrvatskoga jezika i njihovojprilagodbi oblicima novinarskog izražavanja. Zanimljivo je da ni oni, a nijeni Rudimir Roter, ne rabe razgovorni stil u pisanju za novine jer njemu inije mjesto u vrhunskom novinarstvu namijenjenomu različitimjavnostima. I razgovorni stil je legitiman, ali je njegova namjena ograničenaprostorno na određeni lokalitet ili sadržajno na ciljanu, užu javnost, pa ganovinari koji se žele obraćati mnogima, izbjegavaju. Razlog je to što ivelikan Miljenko Smoje izvan Dalmacije nije stekao ni približnupopularnost kao u njoj - zbog pisanja čakavskim, i još uže, splitskimidiomom.Što je teorija propisivala u vrijeme dok je Roter radio? Pavešić jebio izravan: „Propisivati stil u žurnalizmu, znači isto što i propisivatirecepte za uređivanje lista. Uređivanje lista diktiraju uvijek prilike, podkojima izlazi i s kojima mora računati. Tako je isto i sa stilom. Poznata jekrilatica, da je stil sam čovjek. Prema tome ne bi imalo smisla propisivatičovjeku – čovjeka! (ako je čovjek stil). Ipak, za novine je najbolji onaj stil,70 SILIĆ, Josip: Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb, 2006. (Postojei druge podjele funkcionalnih stilova hrvatskoga jezika, ali Silićeva je najraširenija, op. a.)