Journal 120-121 - Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada ...

BOŠNJACI U HRVATSKOJkonzumaciji hrane kao daru i blagodati, au 29 su pobrojane zabrane s obzirom nakonzumaciju. Halal tržište se definirakroz arapsko-islamsko tržište, halal tržišteEU te regionalno halal tržište. Globalnohalal tržište, koje je na godišnjoj raziniu porastu između 7 i 10%, ukupno iznosi635 milijardi USD, od kojih 66 milijardiUSD otpada na EU halal tržište (3 milijardeeura sama Francuska; 2,8 milijardifunti Velika Britanija u kojoj živi 6 milijunakorisnika halal proizvoda). Osvajanjehalal tržišta moguće je sinkroniziranomzajedničkom akcijom svih gospodarskihčimbenika društva, pribivanjemna halal forumima diljem svijeta, izlaganjemna halal sajmovima, marketinškimnastupima na poznatim TV-kućama ovogciljanog tržišta, te otvaranjem predstavništavau ciljanim zemljama.Ulogu i doprinos Agencije za certificiranjehalal kvalitete u razvoju halal procesa,predstavio je direktor AgencijeAmir Sakić. Agencija za certificiranje halalkvalitete je specijalizirana ustanovaIslamske zajednice koja djeluje na područjuBosne i Hercegovine, Hrvatske,Srbije, Crne Gore i Makedonije. SjedišteAgencije je u Tuzli, a Agencija ima aktivneodjele u zemljama regije. DjelatnostAgencije se ogleda kroz certificiranje halalproizvoda i usluga, edukaciju o halalu,znanstvena i stručna istraživanja, promocijucertificiranih proizvoda i proizvođačate druge prateće djelatnosti. Zahtjeviza halal standard su: šerijatski propisi(Vijeće za fetve Islamske zajednice), međunarodnipropisi (FAO/WHO Codexalimentarius, međunarodni sporazumi,EU legislativa) i nacionalni propisi pojedinihzemalja. Agencija surađuje s relevantnimdomaćim i međunarodnim institucijama,aktivno participira u radu međunarodnihhalal institucija i halal skupovau svijetu (forumi, konferencije, sajmovi).Kao pravci u razvoju regionalnog tržištaistaknuti su: catering i kolektivnaprehrana (bolnice, vojska, zatvori, škole),turizam i ugostiteljstvo, međunarodna trgovina,kozmetika, lijekovi, financijskoposlovanje, transport, usluge i oprema,halal HUB - poslovne i industrijske zone(Halal Gateway).O implementaciji halal certifikacijekao adaptivne trgovinske strategije govorilaje profesorica Olivera Jurković-Majićsa zagrebačke Visoke škole za ekonomijui menadžment. Koncept halal certifikacijepoima se kao adaptabilna trgovinskastrategija za postizanje konkurentskeprednosti na međunarodnom tržištu. Procesomhalal certifikacije udovoljava sezahtjevima i standardima koji su proizašliiz religijske sfere utjecaja na potrošače.Jedan od najvažnijih koncepata islamskereligije je koncept halal, koji u suštiniznači prihvatljiv. Taj koncept postaje važančimbenik u trgovini određenim proizvodima,a značajne korake u prihvaćanjuovog koncepta učinio je i uslužni sektor,prije svega banke i osiguravajućekompanije, ali i hotelijerstvo i turizam.Inače najbrže rastuće tržište danas je tzv.tržište halal hrane, proizvedene sukladnoreligijskim načelima. Strategijom halalcertifikacije moguće je (naročito u sektoruprehrambene industrije) postići konkurentskuprednost u međunarodnoj tržišnojutakmici. Tržište halal proizvoda je bizniskoji se posljednjih godina najbržerazvija i postaje sve popularnije i u nemuslimanskimzemljama, zbog percepcijetih proizvoda kao zdravih i kvalitetnih.Razlog uspjeha halal proizvoda u zapadnimzemljama nije samo u razvoju muslimanskogtržišta, nego upravo u porastupotražnje za takvim proizvodima. Danasje oko 80% halal prehrambene industrijeu rukama nemuslimanskih zemalja. Trenutačnosu Jugoistočna Azija i BliskiIstok najveća tržišta za halal proizvode.Zahtjevi za halal certifikatima su sve češćii sve više kompanija prepoznaje halalcertifikacijukao konkurentsku prednostali, što je možda još i važnije, kao olakšicukod izvoza te kao način pojednostavljivanjacarinskih procedura. Halal certifikacijau Hrvatskoj najčešće se veže uzprehrambenu industriju, a potencijali uproizvodnji i izvozu prehrambenih proizvoda,nažalost, nisu dovoljno iskorišteni.Zaključno je prof. Jurković-Majićpredstavila rezultate dva istraživanja kojasu provedena nad potrošačima i menadžerima/izvoznicimakako bi se utvrdile etnocentričnetendencije potrošača u odnosuna religijsku pripadnost te stavovi menadžeraprema potrošačkom/religijskometnocentrizmu i utjecaj halal/košer certifikacijena poticanje izvoznih performansihrvatskih kompanija.Direktor tvrtke “Naše klasje d.o.o.”Zoran Šimunić govorio je o efektima implementiranjahalal certifikata u svojojtvrtci. Tvrtka svake godine izlaže baremna jednom velikom sajmu, a nakon dobivanjahalal certifikata, prodaja etiketiranihproizvoda tvrtke porasla je u BiH začak 40%. Kao prednosti hrvatskih tvrtkiza nastup na halal tržištima, g. Šimunićvidi u kulturološkoj bliskosti s muslimanima,blizini Halal agencije u Tuzli te suradnjoms Mešihatom Islamske zajedniceu Hrvatskoj.Sustav obilježavanja i autentičnostiproizvoda sukladno halal standardimapredstavio je Krešimir Pišćak iz Agencijeza komercijalnu djelatnost. Svrha uvođenjaovakvog sustava je garancija potrošačuu kontrolirano porijeklo namirnica i autentičnostproizvoda. Postojeći poslovni procesnadograđuje se implementacijom zaštićenihnaljepnica za obilježavanje proizvodaizrađenih u skladu s halal standardoms gotovim programskim rješenjem(koje uključuju jednostavno rukovođenjeaplikacijama). Proizvedene zaštićene naljepniceunose se u jedinstvenu bazu podataka,a autentičnost naljepnice moguće jeprovjeriti na licu mjesta putem mobitela,slanjem jedinstvenog serijskog broja naljepniceSMS porukom. Prednosti sustavasu sigurnost i garancija krajnjem korisnikuda je proizvod koji kupuje izvoran i proizvedenprema halal standardu, garantirajućiprovjerenu kvalitetu i originalnost.Marko Jurčić, direktor sektora za strateškoplaniranje APIU, predstavio je programepoticanja internacionalizacije ikonkurentnosti hrvatskog gospodarstva.Poticajne mjere moguće je ostvariti na razinipojedinog poduzetnika (tvrtka samostalno)i na razini gospodarskih udruženja(klastera). U 2009. godini APIU je odobrilapotpore za preko 160 izvozno orijentiranihtvrtki s više od 37.000 zaposlenih,a ukupan iznos odobrenih potpora jebio 35,4 milijuna kuna. Najveći broj zahtjevaodobren je tvrtkama iz metaloprerađivačkei drvne industrije. U ovoj godiniAPIU planira nastaviti s potporamaizvozno-orijentiranom gospodarstvu,snažniju potporu tvrtkama pri nastupu nameđunarodnom tržištu, te osnaživanje zajedničkognastupa tvrtki, tj. uloge klasterau aktivnostima internacionalizacije.Direktor tvrtke “Kaćun d.o.o.” i suvlasnikHrvatske gospodarske kuće uOmanu Srećko Čulić, uz pomoć Aziza ef.Hasanovića, predstavio je izvozne potencijaleHrvatske gospodarske kuće u Omanu.Projekt “Hrvatska gospodarska kuća”proizašao je iz ideje povezivanja RepublikeHrvatske i Omana na gospodarskom,sportskom i kulturološkom području.Osnovni cilj je omogućiti hrvatskimtvrtkama što jednostavnije i racionalnijenastupe na tržištima Omana, ali iostalih zemalja Zaljeva. Kuća je svečanootvorena u prosincu 2009. godine u prisutnostiStjepana Mesića, tadašnjeg predsjednikaRH. Sukladno omanskim zakonima,projekt se ostvaruje u suradnji slokalnim partnerom, tvrtkom “Injaz InternationalProject Group”. qIsmet Isaković29JOURNAL