Journal 120-121 - Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada ...

INTERVJU44JOURNALkako bi se ljude zaplašilo i držalo u pokornosti.Neki od strahova – naročito kadse radi o manjinskim zajednicama – jošuvijek su posljedica prethodnih sukoba:bližih i daljih. Ja to razumijem – teško jeiz sjećanja izbrisati bolne uspomene. Međutim,mi moramo učiniti sve što je mogućeda razbijemo strah i da oslobodimokreativnu energiju u našem društvu. Taenergija je velika – ali moramo uklonitiprepreke koji su pred nju postavili oni kojizapravo nisu zainteresirani ni za pluralizam,ni za slobodu, nego za sasvim drugevrijednosti, a često i samo za svojeprivatne interese. To se odnosi i na onekoji pripadaju većinskoj kulturi, i one kojipripadaju manjinskim, i čije su skeptičnostii bojazni ponekad specifične.Kakav je stupanj integriranosti nacionalnihmanjina u javni život? Može lise to mjeriti ili barem procijeniti?Znam da pripadnici manjinskih zajednicaimaju specifične probleme u ovom– kao i, nažalost, u mnogim drugim društvima.Moja je želja da budu integriranikoliko žele, i da iskazuju svoj identitetisto tako: koliko žele. Niti ćemo koga prisiljavatida se integrira, niti da se iskazujekao različit. Na svakom je pojedincu da uslobodi i bez straha odluči o stupnju vlastiteintegriranosti u javni život, i da odrediza sebe koliko mu je važan onaj poseban,nacionalni, etnički identitet kojempripada. Rekao sam u Sarajevu da svatkomora biti slobodan da bude ono što jest.Država ne smije na silu ni asimilirati, niisključivati one koji su različiti od većine.Mislim da Ustavni zakon o pravima nacionalnihmanjina vrlo dobro uređuje položajmanjina. Istina, on se još ne provodi ucijelosti. Ali, mislim da je svakim danompoložaj nacionalnih manjina sve bolji.Uostalom, SDSS, stranka srpske manjineje u Hrvatskoj u vladajućoj koaliciji.Što još treba poduzeti? Uvesti kvoteza izborne liste na svim razinama? Poputženske kvote?Pa mi i imamo izborni sustav kojijamči zastupljenost manjina u Saboru a ina lokalnoj razitni tamo gdje su zastupljeneu odgovarajućem broju!Bošnjaka i dalje nema u javnim poslovima.Niti jedan državni tajnik, nitijedan veleposlanik, član uprave javnogpoduzeća i slično...To baš nije sasvim točna konstatacija.Evo, imamo istaknutog zastupnika u Hrvatskomsaboru, g. Šemsu Tankovića. Uviše lokalnih zajednica Bošnjaci participirajuu vlasti. Istina, Bošnjaci bi moglibiti i bolje zastupljeni.Ovo nas vraća na pitanje modela zastupanjanacionalnih manjina u Saboru.Je li model potrošen? Postoje li neki rezultatiako uglavnom nema integracije ujavni život, posebno nekih manjina? Istovrijedi i za Vijeća nacionalnih manjina.Mislim da je postojeći model priličnodobar i da ga treba dorađivati, ne napustiti.Naime, u dva izborna ciklusa manjinskisu predstavnici, uglavnom bezuvjetno,surađivali s vlašću i bili dijelomnjezine glasačke mašine, bez puno pitanjao smislenosti nekih, posebno ekonomskihmjera. Treba li ovaj problemdodatno regulirati, imajući u vidu činjenicuda manjinski zastupnici imajuograničen broj glasova, odnosno izbornilegitimitet, nekoliko puta manji od prosječnogbroja glasova potrebnog da zastupniks liste uđe u saborske klupe?Ne bih se složio sa svime što ste rekli uovom pitanju. Mislim da su predstavnicimanjinskih zajednica u Saboru – uključujućii one iz zajednica koje neposredno participirajuu Vladi - bili iznimno konstruktivni, i dasu pomogli povećanju tolerancije u hrvatskomdruštvu. To što su izabrani na posebnimlistama ne čini ih manje legitimnim oddrugih. Svako civilizirano društvo ima zadaćuaktivno pomoći opstanku i slobodnomrazvoju onih koji bi “tiranijom većine” mogliostati nepredstavljeni i zbog toga praktičkiisključeni iz političke zajednice.Kako, kao agnostik, gledate na više ilimanje otvoreno svrstavanje nekih vjerskihzajednica uz neke kandidate ili stranke,posebno u predizbornim kampanjama?Mislim da je toga u ovim izborima biloipak manje nego ranije, i to je svakakodobro. Uostalom, posljednji su predsjedničkiizbori pokazali da svrstavanje i nedaje neke osobite rezultate. Vjernici crkvuipak primarno prihvaćaju kroz vjeru injeno prakticiranje, manje kroz politiku.U posljednje vrijeme reaktulaiziranoje pitanje pravnog položaja vjerskih zajednica,posebno njihovih materijalnihprava iz proračuna i oslobađanja od dijelaporeznih obveza, posebno kontrolefinancijskog poslovanja. Treba li tu neštomijenjati, a da se ne ugroze ustavomzajamčena prava na vjersku slobodu?Načelno,vjerske slobode i vjerske potrebegrađana država može i mora sufinancirati,uostalom, kao i druge brojnepotrebe. Pri tome, mora postojati razmjernosti pravičnost, tako da sve vjerskezajednice načelno imaju jednak položaj.U svoj ekonomski savjet imenovali steuglavnom poslodavce. Očekujete li odnjih tek kritiku vladine ekonomske politikeili ćete podastrijeti i vlastitu alternativu?Situacija je više nego ozbiljna. Imamoli prave odgovore i treba li što i doktrinarnomijenjati u ekonomskoj politici?Od svih koje sam imenovao u savjeteili u Ured Predsjednika Republike očekujemda govore slobodno što misle i da mipomognu da razumijem složena pitanjapred kojima se nalazimo. Smisao savjeta isavjetnika nije u tome da govore samo onos čim se ja, Vlada, ili bilo tko slažemo, a daprešućuju zaključke i prijedloge koji sumanje popularni. Imenovanjem iskusnihposlodavaca, ali ne samo njih, nego i znanstvenikaiz tog područja, kao i predstavnikaradnika, htio sam potaći sve one koji tomogu po svom znanju i iskustvu da seuključe u formiranje javnih politika. To jebila moja namjera. Za mene je važno da seteret krize razdijeli pravedno, da ne budeonih koji profitiraju na tuđoj nevolji, danema onih koji plaćaju tuđe dugove, i dase poveća duh solidarnosti u društvu. Konkretnepoteze iz područja ekonomske politikevodi Vlada. Uz Gospodarski savjet,imenovao sam i Vijeće za socijalnu pravdukoje je korektiv rada Gospodarskog savjeta,ali i cijelog Ureda, i mene samog. Tičasni pojedinci stalno moraju ukazivati namoralne i etičke propuste na javnoj sceni.Na koncu, hoćete li se boriti i za drugimandat za pet godina i s čijom podrškom,s obzirom da više niste član SDP-a?Znate kako kažu – u politici je i tjedandugo razdoblje, a kamoli pet godina. Svakako,nadam se da neću biti bez podrškena kraju ovog mandata, bez obzira odlučimli se kandidirati za još jedan ili ne. q