Journal 120-121 - Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada ...

DIJALOG CIVILIZACIJA82JOURNALpokrivanja žena. Interesantno je kako postojeizvori u judeo-kršćanskoj tradiciji opokrivanju žena u javnosti, prigodno iliprilikom izgovaranja molitvi.U “Prvoj knjizi Mojsijevoj” se iznosi dase Rebeka pokrila kada je srela svog budućegsupruga Izaka (Ishaka a.s.), jer je on tadajoš uvijek bio za nju stranac. “I Rebekapodigavši oči svoje ugleda Izaka, te skoči skamile, i reče sluzi: tko je onaj čovjek štoide preko polja pred nas? A sluga reče: onoje gospodar moj. I ona uze pokrivalo i pokrilice.” (Prva knjiga Mojsijeva, 24:64-65)(1). Isto se veli i za Tamaru, Judinu snahu(Juda je bio jedan od sinova Jakova/Jakubaa.s.), kada je izišla iz očeve kuće u javnost.“A ona skide sa sebe udovičko ruho svoje, iuze pokrivalo i pokri lice, i sjede na raskršćena putu koji ide u Tamnu. Jer vidje da jeSela odrastao, a nju još ne udaše za nj.” (Prvaknjiga Mojsijeva, 38:14)U svojoj knjizi “Jevrejska žena u rabinskojliteraturi”, rabin dr. MenachemM.Brayer (profesor tumačenja Biblije naYeshiva univerzitetu), govori o toj temi.Bio je običaj, prema dr. Brayeru, da ženajevrejka izlazi među ljude glave pokrivenevelom koja je, katkad, pokrivena čak ipo licu, ostavljajući samo jedno oko slobodno.On navodi neke od slavnih drevnihrabina koji kažu: “To ne priliči ženamaIzraelovim da okolo šetaju glava otkrivenih”,kao i “Proklet bio čovjek kojidozvoli da kosa njegove žene bude viđena.Žena koja pokazuje svoju kosu daizgleda ljepše, donosi siromaštvo.”Rabinski zakon zabranjuje recitiranje,blagosiljanje ili molitvu u prisustvu gologlaveudate žene jer se otkrivanje ženskekose smatra nekom vrstom nagosti. Dr.Brayer, također, spominje da “Ukoliko jevrejskažena za vrijeme Tannaitic periodane pokrije svoju kosu, to se smatra ugrožavanjemnjene skromnosti. Ukoliko je njenakosa otkrivena, ona može biti kažnjenasa četiri stotine zuzima za ovaj prekršaj.”Doktor Brayer također objašnjava daveo jevrejske žene nije uvijek podrazumijevaoznak skromnosti. Ponekad, veo simboliziraznak razlikovanja i luksuza, prijenego li skromnosti. Veo može da personificirai dignitet i superiornost žena plemkinja.On, također, predstavlja žensku nepristupačnost,njenu odanost i pripadnostnjenome mužu. U Starom zavjetu jasnostoji da je otkrivanje ženske glave velikasramota i to je razlog zbog kojeg svećeniktreba da razotkrije osumnjičenu preljubnicui osudi njeno teško iskušenje. (5:16-18)Udane žene pokrivaju kosu rupcem,šeširom ili perikom. Rabin Samson RafaelHirsch objašnjava: “Pokrivanje glavevanjski je znak pristojnosti u braku. U nekimaškenaskim zajednicama porijeklomiz Mađarske i Galicije žene ne samo štopokrivaju glavu, već odmah nakon udaje iobriju kosu.” Veo je označavao žensko samopoštovanjei socijalni status. Žene iznižih klasa su obično nosile veo kako biodavale utisak pripadnosti višem društvenomsloju. Činjenica da je veo bio znakplemenitosti bila je razlog zbog kojeg prostitutkamau staroj jevrejskoj zajednici nijedozvoljavano da pokrivaju svoju kosu.Prostitutke su ipak često nosile specijalnemahrame u pokušaju da izgledaju što respektabilnije.Jevrejske žene u Europi nastavilesu da nose veo sve do 19. stoljeća, kadasu se neki njihovi običaji promijenili u okruženjueuropske sekularne kulture. Vanjskipritisci europskog načina života u 19. stoljećuprisilili su mnoge od njih da skinu svojevelove i hodaju gologlave. Neke jevrejskežene otkrile su da im čak veoma odgovarada tradicionalni veo zamijene sa perikom,kao drugim vidom pokrivanja njihove kose.Danas mnoge pobožne jevrejke ne pokrivajusvoju kosu izuzev kada ulaze u sinagogu.Neke od njih, kao one koje pripadaju sektiHasida, još uvijek nose perike.Naredba pokrivanja žene u judaizmu jekrajnje striktna. Postoje mišljenja da se ženamora pokriti i kada je osamljena. Isto važi,smatraju mnogi, i kada je sa članovima svojeuže porodice. Rabin Gemoro je rekao dažena ne smije pokazati svoju kosu ni zidovimasvoje kuće. Nije dozvoljeno da joj se vidini jedna dlaka, tvrdio je rabin Zohar. Za nekerabine, kao što je Rashba, mogle su setolerirati samo dlake iznad slijepoočnice.Žena po mnogima nije smjela otkriti svojuglavu ni u kakvim okolnostima. Čak i akobih izgubila posao zbog svoje upornosti upokrivanju, ona ne smije pokleknuti. Nekimudovicama i razvedenim ženama, međutim,moglo se oprostiti, ali pod uvjetom da njihovozarađivanje bude jedini izvor financijskepodrške ostatka porodice. Pripovijeda se daje neki rabin otišao u Rusiju da podučavatamošnje židove Tori. Na kraju jednog svogpredavanja podigla se jedna žena i zapitala:“Je li istina da je udata Jevrejka obavezna dapokrije svoju glavu?” Pošto je rabin afirmativnoodgovorio, ista žena je zapitala: “Da lito znači da ja moram pokriti svoju glavu pamakar na račun gubljenja svog posla?” Rabinje razmislio nekoliko trenutaka, i sjetivšise izreka rabina Moshe Feinsteina, odgovorioje: “Da, čak i na račun gubljenja posla.”Nakon dvije godine, isti rabin je opet posjetioRusiju i ponovo sreo dotičnu ženu. Kazalamu je da je prije radila kao doktor u Generalnojbolnici u Moskvi. Međutim, radi njenogpokrivanja suspendirana je i nemogućeje da se pokrivena tamo ikada više vrati.“Sve to uopće nije bitno. Za mene su vjerskeobligacije uvijek bile i ostat će najprioritetnijastvar u životu”, ponosno mu je kazala.Zar nas ovo ne podsjeća na današnje stanježene muslimanke koja usljed nošenja maramebiva diskriminirana u određenim europskimzemljama.Pokrivanje žene u kršćanstvuŠto se tiče kršćanstva, vrlo dobro je poznatoda su se katoličke redovnice pokrivalestotinama godina, i još uvijek to čine. Tertulian(220) je jednom o pokrivanju napisao:“O mlade žene, vi se pokrivate kada ste naulici, pokrite se onda i kada ste u crkvi. Vi sepokrivate kada ste sa strancima, pokrite seonda i kada ste sa svojom braćom.”(5) U kanonuKatoličke crkve između ostalog stoji dase žena mora pokriti kada je u crkvi.U 4. stoljeću n.e. se može primjetiti dase veo počeo koristiti kao ukras kršćanskenevjeste. Ona je primala veo prilikom ceremonijevjenčanja iz ruku svećenika (velationuptialis “svadbeno pokrivanje”).Ova ceremonija (cubiculum) preuzimanjavela je prikazana u rimskim katakombanau zadnjem redu, gdje s lijeva na desnomožemo vidjeti biskupa koji predajenevjestin veo, jednu ženu u položaju zamolitvu i jednu ženu s djetetom. Nošenjebijelog vela je postao još davno simbol:neoskrvnuća, čistoće i čednosti:U Novom zavjetu je Pavle (62) u parsvojih epistola napravio nekoliko interesantnihizjava po pitanju pokrivanja žene. Usvojoj prvoj poslanici Korinćanima napisaoje: “Ali hoću da znate da je svakome mužuglava Krist; a muž je glava ženi; a Bog jeglava Krstu. Svaki muž koji se s pokrivenomglavom moli Bogu ili prorokuje, sramotiglavu svoju. I svaka žena koja se golo-