Journal 120-121 - Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada ...

IZ SVIJETApru ima oko 30.000, u slučaju postizanjadogovora svakako postupno povukli.U jednoj od najoštrijih reakcija naameričku i švedsku potvrdu osmanskoggenocida nad Armencima tokom Prvogsvjetskog rata, Erdogan je zaprijetio izgonomArmenaca koji ilegalno žive u Turskoj.U intervjuu za BBC 17. ožujka, onje rekao da trenutno u Turskoj živi170.000 Armenaca od kojih samo 70.000ima tursko državljanstvo. “Sutra ću, akoje to potrebno, zatražiti da ostalih 100.000napusti zemlju. Učinit ću to jer nisu našidržavljani i jer nisam dužan prema njimabiti gostoljubiv”, rekao je Erdogan i dodaoda se Armenci moraju riješiti nadzoradijaspore nad njihovom politikom. Turskipremijer je pozvao međunarodnu zajednicuda se okani ocjenjivanja događaja starihgotovo stotinu godina, te da to ostavipovjesničarima. “Zaključci o događajimaiz 1915. godine su politički motivirani inemaju nikakve znanstvene vrijednosti,te nikakve veze sa stvarnim povijesnimčinjenicama. Takve inicijative onemogućavajudvama narodima normalizacijuodnosa i uništavaju njihovu budućnost”,rekao je Erdogan i pozdravio najavu britanskogaministra pravosuđa JackaStrawa da neće podržati rezoluciju. Odmahpo izglasavanju rezolucije o genocidu,Ankara je opozvala svoje veleposlanikeu Washingtonu i Stockholmu te zaoštrilameđudržavne odnose prema tim zemljama.Događaje tokom Prvog svjetskograta i početka konačnog raspadaOsmanskoga carstva u kojima je, tokommasovnih deportacija, od gladi, iscrpljenostii nasilja, prema armenskim tvrdnjama,preminulo više od milijun Armenaca(po turskim ocjenama stradalih je 300 doRecep Tayyip Erdogan, turski premijer500 tisuća Armenaca i Turaka), kao genocidje ocijenilo dvadeset država. Međunjima je 11 članica EU: Belgija, Cipar,Francuska, Grčka, Italija, Litva, Njemačka,Nizozemska, Poljska, Slovačka iŠvedska koje ustraju da Turska prije ulaskau EU mora priznati genocid nad Armencima.Zemlja slobodnih ljudiAmerička savezna vlada je nakon dvamjeseca konačno pustila na slobodu oko40 državljana Haitija koji su u SAD došlibez dokumenata američkim vojnim zrakoplovima,nakon što su se nakon potresa12. siječnja našli na aerodromu u Port auPrinceu kojega je nadzirala američka vojska.Prema pisanju New York Timesa od1. travnja, izbjeglice su poslali na transportnezrakoplove koji su se, nakon dostavepomoći, vraćali u SAD, a nakon togasu ih uhapsili jer “nisu imali vize zaulazak u SAD”. Da američki savezni imigracijskisustav nema milosti dokazuje ičinjenica da su ljudi koji su iskopani izruševina svojih kuća nakon potresa, zatvorenii odvojeni od članova svoje obitelji.Bez vođenja evidencije o obiteljima,Haićani su zatvoreni u različite imigracijskezatvore. Njihovo oslobađanje su zatražileorganizacije za zaštitu prava useljenika,a američka vlada se oglasila nakonšto su o zatvorenim Haićanima počelipisati mediji.Libijski franakLibija je početkom ožujka odlučilauvesti potpuni gospodarski embargo Švicarskoj.Libijski vođa Muamer Gadafije kazao da će već nekako doći do alternativnihizvora za nabavu lijekova i medicinskeopreme, koje su uvozili iz Švicarske.Ta je zemlja gospodarski embargo najavilaŠvicarskoj nakon što je Gadafi krajemveljače pozvao muslimane na džihad protivŠvicarske zbog, kako je rekao, “politikekoja je puna mržnje prema islamu”.Libijska vlada je stanovnike Libije pozvalada bojkotiraju švicarske proizvode te dase ne voze zrakoplovima i brodovima švicarskihkompanija, prenosi AssociatedPress. Odluka o embargu i pozivanju u tzv.sveti rat protiv Švicarske je vrhunac diplomatskogspora koji se već dvije godine vodiizmeđu dviju zemalja. Spor je započeo2008. godine kada su švicarske vlasti, navodnozbog lošeg vladanja u hotelu, uhapsileGadafijeva sina i njegovu suprugu.Službeni Tripoli zahtijeva od Švicarske dase sudi osobama odgovornim za hapšenjeGadafijeva sina. Libija je tada uzvratilaudarac tako što je zabranila izlazak iz zemljedvojici švicarskih poslovnih ljudi.Već je prekinula dobavu nafte Švicarskoj isvoja novčana sredstva podignula iz švicarskihbanaka, a švicarskim tvrtkama jezabranjeno djelovanje na libijskom području.Švicarska je na to odgovorila ograničavanjemizdavanja ulaznih viza libijskimdržavljanima.NepszabadszagFidesz, desna konzervativna strankaViktora Orbana, koji je bio premijer od1998. do 2002. godine, osvojila je 52,8%glasova, odnosno 206 od 386 parlamentarnihmjesta u prvoj rundi glasanja naparlamentarnim izborima u Mađarskoj,održanima 11. travnja. Socijalisti suuspjeli osvojiti samo 19,3%, odnosno 28mjesta, a rasistički Jobbik odnio je 16,7%glasova, što će im dati 26 parlamentarnihmjesta. Iako se očekivao rast ekstremnedesnice, antisemitska i antiromska strankaJobbik ostvarila je najjači uspjeh nekeekstremno desne stranke od 1990. godine,kad je Mađarska izašla iz komunizma.Loš rezultat socijalista očituje se u činjenicida su prije četiri godine osvojili 43%glasova. Zeleni su uspjeli ostvariti boljirezultat od očekivanog, osvojivši 7,4%glasova, odnosno pet mjesta. 25. travnjaodržan jedrugi drugi krug izbora u 57 izbornihjedinica, u kojima se odlučilo o111 parlamentarnih mjesta za koje nijedankandidat nije skupio dovoljno glasova.Viktor Orban rekao je kako razumijeushićenost zbog jasne izborne pobjede,ali je dodao i kako zna da se nalazi pred“najtežim izazovom u životu”. Predsjed-57JOURNAL