POLEMIKE I STAJALIŠTAObjavljujemo pismo Mithata Muzurovića, zagrebačkog Bošnjaka, vezano uz naučni simpozij “Cazinska krajinau XX stoljeću – politika, ljudi, događaji”Bravo i hvala organizatorima!86JOURNALMithat Muzurović23. i 24. travnja 2010. u Islamskomcentru u Zagrebu održan je izuzetan naučnisimpozij “Cazinska krajina u XX stoljeću– politika, ljudi, događaji”. Bravo ihvala organizatorima – Bošnjačkoj nacionalnojzajednici za grad Zagreb i Zagrebačkužupaniju i Medžlisu Islamske zajedniceZagreb! Bravo i hvala osobnogosp. Jogunčiću i gosp. Srebrenikoviću!A evo i zbog čega bravo i hvala!U prelijepom ambijentu našeg integralnogIslamskog centra u Zagrebu sasvom potrebnom, ali šarmantnom infrastrukturom(velike kongresne sale “HadžiSalim Šabić”, smještajem za predavače,restoranima, bibliotekom i, iznad svega,džamijskim ambijentom za namaz i nadahnutegostoprimljive domaćine), održanje po prvi put vrlo značajan naučni simpozijo Cazinskoj Krajini u XX stoljeću – politika,ljudi i dogođaji, koji je u dva danaizuzetno zaintigrala brojne slušaoce sapredavanjima 26 vrhunskih predavača, počevod akademika prof. dr. sc. Enesa Karićai dr. sc. Vere Kržišnik iz Slovenije, predavačaiz BiH, Hrvatske i posebno ističempredavače iz Cazinske krajine.Nadahnuti idejom da se iskaže istina oCazinskoj Krajini i što boljem uspjehunaučnog simpozija, organizatori ovogsimpozija su dan ranije, 22. travnja, pozvalii omogućili da Arhiv Unsko-sanskogkantona Bihać, Općina Cazin, prezentiraizložbu u istom ambijentu Islamskogcentra: “CAZINSKA BUNA 1950.– dokumenti, svjedočenja i fotografije”.Direktor Arhiva, mr. sci. Fikret Midžić,kao organizator izložbe i predavač nasimpoziju, bio je izvrstan profesionalac.Nakon otvorenja izložbe, istu večerbila je promocija knjiga gospodina HajrudinaMuhamedagića, rođenog 1955. godineu mjestu Šumatac, Općina VelikaKladuša. Posebnu pažnju je izazvala njegovaknjiga sa izuzetno originalnim naslovom,malte ne dijagnozom: “FENO-MEN I PROKLETSTVO KRAJIŠKOGMENTALITETA”, koja i svojim naslovom,nažalost, puno govori.Ja nisam novinar, ali izuzetno cijenim inajmanji napor naših ljudi da što više iprofesionalnije kažu istinu o nama Bošnjacima,i kada nose JASNU PORUKU svimanama, a posebno ponositim Krajišnicima:SMIRITE SE BOŠNJACI I POČNI-TE SE VOLJETI!, jer sve ostalo su zavjereu koje smo ni krivi ni dužni zapali.Nosim divan osobni osjećaj, a i iz razgovorasa mojim dragim prijateljima kojisu pratili rad simpozija, da je simpozij biovrlo uspješan iz svih aspekata.Moram vam priznati da sam tako neštoi očekivao. Zašto? Zato što sam još u prosincu2009. godine znao da će simpozijbiti uspješan i koristan, jer sam još tada uAmerici dobio mail od našeg NAJEFIKA-SNIJEG INTELEKTUALCA BOŠNJA-KA, širokog spektra znanja, a posebno oBošnjacima i islamu, gospodina DževadaJogunčića. U mailu je bio skoro kompletanprogram simpozija sa listom od 28 predavača!Znači 7 mjeseci prije održavanjasimpozija!Sama činjenica da su u Organizacionomodboru simpozija bila 24 člana i topoznatih i priznatih članova iz svih našihudruga, društava Bošnjaka, Islamske zajednice,Medžlisa Zagreb, profesora idoktora nauka. Svi su dali svoj doprinos usvom zaduženju.Posebno treba istaći činjenicu da jesvaki predavač, nakon kurtoaznog pozdravaauditoriju, posebno, ali očiglednoiskreno, čestitato organizatorima simpozija– Bošnjačkoj nacionalnoj zajedniciza grad Zagreb i Zagrebačku županiju iMedžlisu Islamske zajednice Zagreb i posebnogospodi Jogunčiću i Srebrenikoviću,na izuzetno profesionalnom organiziranjusimpozija.Ovaj uspjeli simpozij po mojoj ocjeniima jednu izuzetno dragocjenu vrijednostza sve nas pojedinačno Bošnjake u RH injene udruge i organizacije, jer je na najboljii očigledan način pokazao kako sekonstruktivnim zajedništvom i osobnimuvažavanjem, od ideje do kraja realizacijejednog projekta, mogu ostvariti pravirezultati. Nažalost, u prošlosti nismo imaliovakav uspješan oblik suradnje. Zatonas svakog pojedinačno ovaj način suradnječini jačim, hrabrijim i ponosnijim.Suradnja BNZGZiZŽ i Medžlisa IZ uZagrebu, a još direktnije, osobni neumornirad i entuzijazam gospode DževadaJogunčića i Mirsada Srebrenikovića naovom simpoziju i još nekim do sada,ohrabruje i upućuje da svi mi u RH trebamotako raditi i koristiti infrastrukturusvojih organizacija i intelektualni dobarpotencijal u zajedničke projekte koji ćenas najbrže afirmisati i istovremeno ćemobiti više respektirani ne samo kod našihBošnjaka već i šire. Što više ovakvih zajedničkihprojekata naših udruga u RH, toće biti najsigurniji put u naše šire u dubljeuključivanje u društvenom, kulturnom,ekonomskom i političkom životu naše zajedniceRH.Na kraj, slobodan sam da predložim dase ovakav naučni simpozij o Cazinskoj krajiniodrži i u Velikoj Kladuši i Cazinu. qMithat Muzurović
ZANIMLJIVOSTIVijesti iz svijeta znanostiČarobni svijet znanostiOtkrivena “karika kojanedostaje”?Tim južnoafričkih istraživača saopštioje da su otkrili fosilne ostatke dva čovjekolikabića dosad nepoznate vrste kojaje prethodila modernim ljudima. BBCprenosi da su istraživači pronašli dijeloveskeleta odrasle žene i malog djeteta – najvjerovatnijemajke i sina, stare nešto manjeod dva milijuna godina. Fosili su senalazili u teško pristupačnim pećinamaSterkfontejn, nedaleko od Johanesburga.Naučnici vjeruju da fosilizirani skeletipredstavljaju vrstu koja pripada prelaznomperiodu od majmunolikih predakado modernog čoveka. Oni tvrde da bi ovootkriće moglo biti “karika koja nedostaje”u ljudskoj evoluciji, pomoću koje ćebiti moguće razjasniti jednu od najvećihmisterija evolucije – kako i kada su ljudipočeli hodati na dvije noge. Otkrivenastvorenja, koja su dobila naziv “australopitekussediba” imala su male zube, dugeruke, izražen nos, veoma razvijenu karlicui duge noge, koje su bile isturenije negokod današnjeg čovjeka.Dr. Li Berger, predvodnik istraživačkogtima sa Univerziteta Vitvatersrand uJohanesburgu, uporedio je ovo otkriće sulaskom u vremenski stroj jer fosili pružajunaučnicima “izvanredan detaljanuvid u evoluciju hominida”, u koju spadajuljudi, gorile i čimpanze. Drevni fosilipomoći će naučnicima da shvate kakosu se razvijali naši preci od majmunolikogaustralopitekusa, koji se pojavio uAfrici prije 3,9 milijuna godina, do homohabilisa, prve vrste ljudskog tipa čijese pojavljivanje vezuje za period od prije2,5 milijuna godina. “Ovo je tačkatranzicije iz oblika majmuna koji hodana dve noge do nas”, izjavio je prof. Berger.Otkriven novi kemijski element 117Međunarodni tim znanstvenika iz Rusijei SAD, uključujući <strong>nacionalne</strong> laboratorijeministarstva za energiju i dva univerziteta,uspjeli su napraviti najnovijisuperteški kemijski element 117. Životnivijek ovog elementa, koji je sada prvi putproizveden u laboratoriji, potvrđuje dasuperteški elementi leže na “otoku” stabilnostiu periodnom sustavu elemenata.Tim znanstvenika bio je stastavljen odpredstavnika Zajedničkog instituta za nuklearnaistraživanja (Dubna, Rusija),Istraživačkog instituta za napredne reaktore(Dimitrovgrad), “Lorens Livmor <strong>nacionalne</strong>laboratorije”, “Ouk Ridge laboratorije”,Univerziteta Vanferbilt i UniverzitetaNevade u Las Vegasu.“Otkriće elementa 117 kulminacija jenastojanja koje traje desetljećima da seproširi periodni sustav elemenata i da senapiše nova stranica u istraživanju teškihelemenata”, rekao je akademik Jurij Oganesian,naučni vođa tima Fleroj laboratorijeza nuklearne reakcije i portparol zajedničkogprojekta. Tim je utvrdio postojanjeelementa 117 iz raspada uzorakakoji su promatrani nakon bombardiranjaradioaktivnog berkelijuma ionima u ciklotronuu Dubni, jedinstvene proizvodnjei separacije izotopa u postrojenjima“Ouk Ridgea” te izuzetne analize nuklearnihpodataka u Livmoru. “Ovo je znčajanprodor za nauku”, rekao je direktorLLNL George Miller. Otkriće novog elementadaje novi uvid u sastav univerzumai svjedoči o snazi nauke i tehnologije upartnerskim institucijama.Element 117 je bio jedini nedostajućielement u nizu od sedam u periodnomsustavu elemenata. Ovo otkriće je već šestielement koji je otkrio zajednički timDubna – Livmore. Od 1940. godine u periodnisustav dodano je novih 26 elemenata.“Ovi novi elementi proširuju našerazumijevanje univerzuma i osigurabavažne testove za nuklearne teorije”, rekaoje profesor fizike sa Vanderbilt univerzitetaJohn Hamilton. Postojanje“otoka stabilnosti”, čisto teoretski pojamuveden 60-tih godina prošlog stoljeća,nudi mogućnost dalje ekspanzije periodnogsistema elemenata u novimznanstvenim prodorima u fizici i kemijinajtežih elemenata.Matematičar odbio nagradu odmilijun dolaraRuski matematičar, dr. Grigory Perelman,odbio je nagradu od milijun dolarazbog rješavanje jednog od sedam najtežihmatematičkih zadataka u posljednjih stotinugodina – Poincareove pretpostavke.Iako je siromašan, taj 44-godišnji stanovnikSt. Petersburga, izjavio je da ima svešto mu je potrebno. Iako mu je nagraduovog puta trebao dodijeliti Američki matematičkiinstitut Clay, Perelman je sličnopostupio i prije četiri godine. Tada je odbioprestižno priznanje madridskog Institutaza matematiku rekavši kako nije zainteresiranza novac i slavu. Dok je radiokao istraživač u Institutu za matematikuSteklov u St. Petersburgu objavljivao jesvoje radove na internetskoj stranici. Ujednom od njih pronašao je i rješenje spomenutePoincareove pretpostavke, za kojuje Clay institut ponudio milijun dolara.Nakon što ju je riješio napustio je posao.Prijatelji za njega kažu da je matematičarbez premca.Oštećeno Foucaultovo njihaloAgencije prenose da je Foucaultovonjihalo, jedno od najbitnijih spomenikaznanosti, kojim je taj znanstvenik 1851.godine u Parizu dokazao rotaciju Zemlje,udarilo u mramorni pod muzeja i puklona tri mjesta. Konop na kojem je njihaloLéona Foucaulta visilo u pariškom Muzejuumjetnosti i mjera (Musée des Arts etMétiers) pukao je i mjedeni visak od 28kilograma udario je u mramorni pod muzejate pukao na tri mjesta. Time je tajmuzej ostao bez svoje replike slavnog instrumentavelikog fizičara, premda je uParizu i original kojim je Foucault izveosvoju demonstraciju, na licu mjesta u pariškomPantheonu.Upravo je ovo sad razbijeno njihaloiz Muzeja umjetnosti i mjera imalo velikuulogu u poznatom romanu “Il pendolodi Foucault” Umberta Eca iz 1998. godine,sjajnom parodiranju svih mogućihezoteričnih teorija zavjera, “Da Vincijevomkodu za intelektualce”. Nažalost,premalo ljudi je čitalo Eca, a previše DanaBrowna. Upitan što misli o razvikanom“Da Vincijevom kodu”, UmbertoEco je rekao: “Imao sam obavezu pročitatijer su me svi pitali o tome. Moj jeodgovor da je Dan Brown poput likova umojem romanuu, grotesknih prikazivanjaljudi koji su počeli previše vjerovati uokultno. Tako je Dan Brown jedna odmojih kreatura.” qPripremio: Ismet Isaković87JOURNAL