21.08.2015 Views

Journal 120-121 - Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada ...

Journal 120-121 - Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada ...

Journal 120-121 - Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

IZ SVIJETA58JOURNALnik Jobbika, Gabor Vona, utemeljiteljMađarske garde, ekstremističke grupekoja služi kao “vojno krilo” ekstremnedesnice, rekao je da su “dvije trećine Mađarapristaše Jobbika, ali im to još nijejasno”. Fidesz ima težak posao ispred sebe.Zemlja je još uvijek pogođena recesijom,a prošle godine je BDP imao pad od6,4%. Nezaposlenost se popela do 11,4%,a zemlja je pod promatranjem MMF-a,koji je krajem 2008. godine morao uskočitis 20 milijardi eura pomoći.Nigerijski vjerski kaosViše od 500 osoba je poginulo u međureligijskimsukobima muslimana i kršćanau nigerijskom gradu Josu, potvrdilesu 8. ožujka lokalne nigerijske vlasti. Kakoje prenio BBC, veća grupa muškaracamuslimana, naoružana mačetama upala jeu sela Zot i Dogo-Nahawa u blizini gradaJosa, nastanjenog većinskim kršćanskimstanovništvom, napravivši pokolj. Međužrtvama su većinom žene i djeca. Policijaje objavila kako vjeruje da je napad biosvojevrsna osveta za napad na muslimanskasela koji se dogodio u siječnju i u kojemje također nastradalo nekoliko stotinaNigerijaca. Slični međureligijski sukobivrlo su česti u Nigeriji, zemlji koja je podijeljenana sjever, u kojem živi većinommuslimansko stanovništvo, i jug nastanjenvećinom kršćanima. Zemlje se većdulje vrijeme nalazi u stanju siromaštva.Istovremeno, u naftom i plinom najbogatijimregijama, međunarodne korporacijesuočavaju se s bijesom lokalnog stanovništvazbog iskorištavanja prirodnih resursauz malu naknadu i potpunog isključenjadomaće radne snage iz projekata. Uovim protestima i nasilnim akcijama vršese otmice stranih radnika i oštećivanjanaftovoda s krađom nafte.Izginuo dio poljske političke elitePoljski predsjednik Lech Kaczynski,njegova supruga Marija, poljski vojnivrh, guverner Centralne banke i drugi visokidužnosnici poginuli su 10. travnja nazapadu Rusije. Avion poljske vlade Tupoljevse srušio i zapalio u blizini piste uSmolensku. Poginulo je preko 90 putnikai članova posade. Približavajući se pistiza slijetanje, avion je oko dva kilometraod aerodroma u Smolensku zahvatio stabla,srušio se i zapalio. Istražitelji pokušavajuutvrditi uzrok pada. Navodno je posadaprema uputama ruske kontrole leta,zbog guste magle na tom području, umjestou Smolenskom morala sletjeti u Minsku,ali poljski piloti nisu poslušali savjet.Tu informaciju je potvrdio glasnogovornikregionalne vlade Smolenska. Kaczynskije putovao u Rusiju na 70. obljetnicumasakra u Katinskoj šumi gdje su sovjetsketrupe 1940. pobile skoro 20.000 Poljaka,oficira i mobiliziranih intelektualaca.Osim poljskog predsjednika i njegovesupruge, u delegaciji je bio načelnik Generalštabapoljske vojske general FrantiszekGagori i svi najviši zapovjednici poljskevojske, guverner poljske Središnjebanke Slawomir Skrzypek, zamjenik ministravanjskih poslova Andrzej Kremer,šef protokola te obitelji pobijenih oficira.Prema poljskom Ustavu ovlasti predsjednikapreuzima predsjednik ParlamentaBronisław Komorowski, a ubrzo se raspisujui predsjednički izbori.RazoružanjeAmerički predsjednik Barack Obamate predsjednici, premijeri i visoki dužnosniciiz 47 zemalja obavili su 12. i 13.travnja, na dvodnevnoj konferenciji o nuklearnojsigurnosti i razoružanju u Washingtonujalov posao pokušaja nametanjačetvrte runde sankcija Iranu zbog razvojanuklearnog programa. Takav pokušajObamine administracije naišao je na mlakoodobravanje Kine i Rusije koje zvaničnoizražavaju nezadovoljstvo nedovoljnomiranskom kooperativnošću okonuklearnog programa, ali ne žele novesankcije, posebno ne one koje predlažuAmerikanci. Iran je, barem zvanično biotek jedna od točaka dnevnog reda s ciljemsprečavanja da nuklearno oružje dođe uruke terorista, s međunarodnom podrškomameričkom planu sigurnosnog programaprotiv krađe ili diverzije u skladištmanuklearnih materijala u iduće četirigodine. Obama nije pozvao Iran na konferenciju,iako baš tu zemlju optužuje kaonajveću potencijalnu opasnost za liferacijunuklearnog oružja teroristima.Političko vodstvo Ukrajine najavilo jekako se uskoro, a najkasnije do 2012. godinenamjerava riješiti svojih zaliha obogaćenogurana, prenosi BBC. Lider Međunarodneagencije za atomsku energiju(IAEA) Ikia Amano upozorio je svjetskenuklearne sile da moraju više učiniti nazaštiti nuklearnog materijala, zbog opasnostiod krađa i nelegalne trgovine.Francuska je objavila kako ne namjeravaodustati od svojeg nuklearnog oružja.Izraelski premijer Netanyahu u posljednjije trenutak odustao od dolaska nasummit, navodno zbog zabrinutosti da ćemuslimanske zemlje u njegovom okruženjuizvršiti pritisak kako bi i Izrael otvoriosvoja nuklearna postrojenja inspektorimaIAEA-e.Obama je 6. travnja odobrio novu nuklearnupolitiku, obećavši redukciju nuklearniharsenala, ustezanje od nuklearnihpokusa i obvezu da ne upotrebljavanuklearno oružje protiv zemalja koje gane posjeduju. Tu nisu uključeni Iran i SjevernaKoreja, iako nema dokaza da te zemljeposjeduju nuklearno oružje, jer poameričkim ocjenama ne surađuju s ostalimzemljama na standardima neširenjanuklearnog oružja. Dva dana kasnije, uPragu je s ruskim predsjednikom Medvjedevimpotpisao novi Sporazum oograničenju nuklearnog naoružanja kojiodređuje smanjenje arsenala za obje strane.Novi sporazum naslijedit će ugovorStart koji je istekao u prosincu 2009. godine.Obama i Medvjedev su se prošlegodine dogovorili da je cilj novoga sporazumasmanjiti broj bojevih glava s 2.200na između 1.500 i 1.657. Osim toga, državeće broj balističkih raketa na podmornicamasmanjiti na 700. U sporazumu nemadijela koji se odnosi na američki raketniobrambeni sustav. Sporazum nakon dogovorapredsjednika moraju ratificiratiamerički senat i ruska duma. Analitičaripredviđaju da će republikanci pokušatispriječiti ratifikaciju sporazuma.Rusko-ukrajinski sporazumUkrajinski parlament ratificirao je 27.travnja sporazum s Rusijom o 25-godišnjemproduljenju najma baze ruske crnomorskeflote na poluotoku Krimu. Najam uluci Sevastopolj na Krimu istječe 2017. RusijaUkrajini plaća godišnje 98 milijuna dolara,što neki Ukrajinci i dalje smatraju premalimiznosom. Sporazum je ratificiranunatoč protestima opozicije, sukobu oporbenjakas policijom i dimnim bombama uparlamentu. Za ratifikaciju je glasalo 236od ukupno 450 zastupnika, deset više odpotrebnog broja. Predsjednici Rusije iUkrajine, Dimitrij Medvjedev i Viktor Janukovič,tjedan prije potpisali su Sporazumo ostanku ruske crnomorske flote u bazi uSevastopolju do 2042. Ukrajina će zauzvratdobiti popust od 30% na ruski prirodni plin.Sporazum je važan i za Europu radi mogućeruske obustave isporuke zbog ukrajinskogaduga. Prvi čovjek ruske plinske tvrtke“Gazprom” Aleksej Miller je najavio daće Ukrajina ove godine kupiti 36,5 milijardikubičnih metara ruskoga plina, što je triputviše nego dosad, prenosi Itar-Tass. RuskaDuma također je ratificirala Sporazum. Raspravao ratifikaciji u dvama je parlamenti-

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!