Journal 120-121 - Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada ...

BOŠNJACI U HRVATSKOJPromocija knjiga o Bosanskoj krajini i otvaranje izložbe o Cazinskoj buni 1950. godineZnačajke krajiškog mentaliteta32JOURNALU Islamskom kulturnom centru u Zagrebu,u okviru Islamske tribine četvrtkom“Dr. Sulejman Mašović”, 22. travnja2010. promovirane su knjige “Fenomen iprokletstvo krajiškog mentaliteta” i “Privremeniboravak izbjeglica i raseljenihosoba na području općine Velika Kladuša1991.-1995.” Hajrudina Muhamedagića.Knjige su, pored autora, predstavili dr. sc.Zlatko Hasanbegović, povjesničar sa Institutadruštvenih znanosti “Ivo Pilar” idr. sc. Filip Škiljan, povjesničar na Hrvatskimstudijima Sveučilišta u Zagrebu.Osim promocije dviju knjiga, otvorena jei izložba iz fundusa Arhiva Unsko-sanskogkantona iz Bihaća pod nazivom“Cazinska buna 1950. godine – dokumenti,svjedočenja i fotografije” autoramr. sc. Fikreta Midžića. Tribinu i izložbuzajednički su organizirali Bošnjačka nacionalnazajednica za grad Zagreb i Zagrebačkužupaniju i Medžlis Islamskezajednice Zagreb. Moderator tribine bioje Dževad Jogunčić, potpredsjednik zagrebačkogogranka Bošnjačke nacionalnezajednice. Tribina je predstavljala uvod udvodnevni simpozij pod nazivom “Cazinskakrajina u XX stoljeću – politika, ljudi,događaji”, o čemu ćemo više pisati u sljedećem“Preporodovom Journalu”.Katoličko-pravoslavno-islamskatromeđaDr. sc. Zlatko Hasanbegović je predstavioknjigu “Fenomen i prokletstvo krajiškogmentaliteta”, za koju je uvodno rekaoda je zahtjevan poduhvat sinetskogprikaza višestoljetnog povijesnog razvitkaregije poznate kao Bihaćko-cazinska krajina.Knjiga predstavlja Krajinu od njezinahrvatskog srednjovjekovnog društvenog idržavno-političkog konteksta, prekoosmansko-islamskog razdoblja u kojem jedobila svoj današnji bosanski oblik, te napodlozi kojeg je nastalo i suvremeno stanje,do novijeg doba, uključujći i Drugisvjetski rat, te poraće obilježeno kontraverznomi po posljedicama traumaičnojCazinskoj buni po krajiške muslimane.“Autor u uvodu na samom početku ističeda motiv za pisanje svoje studije pronašaoo svojoj prvoj dokumentarnoj knjizi oizbjeglicama i raseljenim osobama na područjuVelike Kladuše. Danas je, posebice uPromocija knjiga u Islamskom kulturnom centru u Zagrebuhrvatskoj javnosti, gotovo nepoznata činjenicada je 1991. u Velikoj Kladuši i Cazinskojkrajini utočište pred srpskim nasrtajimanašlo više tisuća Hrvata katolika s područjaSlunja i slunjskog kraja. Ova gesta krajiškemuslimanske gostoljubivosti, autoru je poslužilakao svojevrsni šlagvort da pristupipokušaju šireg obrazloženja krajiškog mentalitetaobilježenog tankom crtom izmeđumerhameta i borbenog graničarstva i predziđa,često prožetog i crtom iracionalizma iizrazite patrijarhalne povodljivosti za mjesnimvođama”, rekao je Hasanbegović.Podsjetio je da je ono što danas podrazumjevamopod Bihaćko-cazinskom krajinomrezultat višestoljetnog ratnog i vojno-diplomatskogsukoba kršćanske Habsburškemonarhije i Venecije, s jednestrane, te osmanske islamske države, sdruge strane. Taj sukob je praćen dalekosežnimdemografskim potresima i migracijskimgibanjima koja su nakon završetkaVelikog rata u 18. stoljeću stvoriliodređeni trojni krajiški etno-konfesionalnii političko-teritorijalni okvir, tzv. triplex-confiniumili katoličko-pravoslavno-islamskatromeđu; dakle, južna Lika,sjeverna Dalmacija i zapadna ili bihaćkocazinsko-krupskaBosna.Hasabegović je istaknuo da je knjigapodijeljena u nekoliko poglavlja i imasvoju dokumentarističku osnovicu. Naime,u dodatku su objavljeni dijelovi radovastariji autora, zapravo rodonačelnikaizučavanja krajiškog kulturno-povijesnogkompleksa. Riječ je o dijelovima knjigaznamenitih povjesničara čija djela, osimsolidno utemeljene historiografsko-znanstveneosnovice, imaju i svoju književnui jezičnu vrijednost. To su Radoslav Lopašić“Bihać i bihaćka krajina” (dva izdanjas kraja 19. stoljeća i jedno iz 1943.),zatim Ćiro Truhelka “Naši gradovi”(1904.) i Hamdija Kreševljaković “Cazini okolina” (1934.).U uvodu knjige autor predstavljapredmet istraživanja krajiške posebnostikroz pojašnjenje pojmova kao što sumentalitet, karakter, etos (u smislu ćudi inaravi), etnologija, etnopsihologija, etngnozija(znanost o običajima i navikama)i antropologija. Također, pojašnjuje zemljopisnoi geopolitičko određenje Krajineu užem i širem smislu. U sljedećempoglavlju autor iznosi vlastiti prikaz povijesnihdogađaja u širem bosanskomkontekstu u vremenu od ranog srednjovjekovljado 1918. godine, a koji su ponjegovom mišljenju imali neizravan utjecajna oblikovanje onoga što naziva krajiškimmentalitetom. U nastavku se usredotočujena uži prostor Bihaćko-cazinske