Journal 120-121 - Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada ...

56JOURNALIZ SVIJETAvaju identitet osobe. Prijedlog je izglasanbez glasova protiv, te s dva suzdržana zastupnika.Mjesne vlasti mogle bi kaznitiprekršitelje administrativnom kaznom do250 eura, ako im kazneni pravosudni sustavne izrekne kaznu. Iznimke su policajci,vatrogasci i motociklisti koji nose kacige,kao i sudionici javnih događanja kojeje policija odobrila. Nacrt koji su podnijelisocijalisti, liberali i konzervativci, jednoglasnoje prihvaćen. Samo su zeleni izrazilisuzdržanost, upozorivši da bi se novizakon mogao kositi s belgijskim Ustavomi s Europskom konvencijom o ljudskimpravima. Sličnu zabrinutost izrazio je i visokiupravni sud u Francuskoj, gdje se raspravljao sličnoj zabrani. Kritičari ističuda se burke i hidžabi trebaju zabraniti jersu simboli podložnosti žena. Protivnici zabraneističu da su oni vjerski simboli i daih kao takve treba poštovati. Prijedlog morapotvrditi belgijski Senat, koji će to najvjerojatnijeučiniti do lipnja. Iznimke ćebiti omogućene samo u slučajevima određenihblagdana i uz odobrenje lokalnihvlasti. Kršenje zakona previđa kaznu od15 do 25 eura ili sedmodnevnu kaznu zatvora.Belgijski zakonodavci tvrde kako jenjihov osnovni motiv za zabranu burki inikaba bio sigurnosne, ali i moralne prirode,tvrdeći kako sve osobe na javnim mjestimamoraju pokazati svoje lice te da zapadnodruštvo treba obraniti svoje moralnevrijednosti koje se odnose na slobodu i dostojanstvožene.Predstavnik liberalne belgijske strankePokret reformista, koja stoji iza prijedlogao zabrani, Denis Ducarme novinarimaje izjavio da islam ne traži od ženanošenje nikaba (odjeća koja pokriva tijelo,glavu i lice žene, ostavljajući otvorenimasamo oči) i burke (veo koji posve prekrivatijelo i lice), te tvrdi kako većinamuslimana u Europi uopće ne prihvaćaBurkatradicionalne vrste odjeće za žene i da točini tek 10-ak posto radikalnih muslimana.Ducarme tvrdi kako tek 300 do 400muslimanki u Belgiji nosi burku ili nikab.Prema nekim procjenama, u Belgiji živioko 280.000 muslimana. Jedan od muslimanskihpolitičkih vođa, Abdullah Bastinupozorio je vlasti da bi, ukoliko se takavzakon donese, rezultat mogao biti posvesuprotan. “Danas vrlo malo muslimanki uBelgiji javno nosi burku i nikab, no ako ihzabranite nosit će ih tisuće, iz bijesa i protesta”,kaže Bastin i dodaje kako ne možeprihvatiti objašnjenje da se zakon donosikako bi zaštitio dostojanstvo žene.Tokom travnja politička kriza u Belgijise zaoštrila. Kralj Albert II je 26.travnja, nakon propalih pregovora i pokušajaposredovanja, prihvatio ostavku premijeraYvesa Leterma koji je 22. travnjaizazvao izlazak flamanskih liberala iz petostranačkekoalicije. Prema mišljenjubelgijskih analitičara, razrješenje političkekrize u Belgiji može imati dva scenarija:kralj će imenovati novoga mandatarakoji će pokušati sastaviti novu vladu ili ćeraspustiti parlament što će izazvati raspisivanjeizvanrednih izbora. Sve ostale flamanskeparlamentarne stranke, osim socijalistai kršćanskih demokrata, pripadajukrajnjoj desnici ili nacionalistima testoga ne mogu tražiti sudjelovanje u sastavunove vlade. Prema belgijskim zakonima,izbori moraju biti raspisani 30 dananakon raspuštanja parlamenta, te se kaonajvjerojatniji datum spominje 6. ili 13.lipanj 2010. To znači da će Belgija od 1.lipnja predsjedati EU vladom u ostavci, aza to vrijeme Yves Leterme mora, premakraljevoj odluci, voditi tekuće poslove doformiranja nove vlade.Njemačka kancelarka Angela Merkelje odbacila zahtjev nove donjosaske ministriceza socijalna pitanja i integraciju,muslimanke turskog prijekla AygülÖzkan, članice Kršćansko-demokratskeunije, da u školama uvede zabrana isticanjavjerskih simbola. Tom odlukom jekancelarka podržala odluku savezne ministriceza integraciju Marie Böhmer kojaje objasnila da je križ izraz stoljećima dugekršćanske tradicije u Njemačkoj. Urazgovoru za njemački Fokus, Özkan jerekla da kršćanski simboli ne trebaju bitiu školama, te trebaju biti zabranjena svamuslimanska pokrivala za glavu. Predstavnicidrugih stranaka su odbacili prijedlognove ministrice te od nje traže da“poštuje kršćanstvom prožetu njemačkukulturu”. U međuvremenu, jedan je balkanskigalamdžija, premijer RS MiloradDodik najavio da će njegova stranka SN-SD predložiti usvajanje zakona o zabraninošenja burki u BiH. “Taj zakon usvojenje u nekim europskim zemljama i mislimoda se i mi trebamo približiti europskimstandardima pa će stoga SNSD većsutra predložiti usvajanje tog zakona”,kazao je 7. travnja Dodik. Također je najavioda će predložiti usvajanje deklaracijeo osudi turskog genocida nad Armencimapočetkom 20. stoljeća, prenosi BETA.Erdogan o mogućem povlačenjuvojske s Cipra i genocidu nadArmencimaTurski premijer Recep Tayyip Erdoganje u inetrvjuu, koji je 3. ožujka daociparskim novinarima najavio da bi svih30.000 turskih vojnika moglo napustitisjeverni Cipar “ako dođe do dogovora”.“Naš je cilj postizanje trajnog i potpunogrješenja za probleme Cipra. Spremnismo obaviti svoj dio posla i nitko ne bitrebao niti smio sumnjati u iskrenost Turske”,izjavio je Erdogan novinarima trijuciparskih novina. Postizanje dogovora ointegraciji Cipra, koji je od trodnevnograta 1974. podijeljen na turski i grčki dio,Turskoj je bitno zbog otvaranja poglavljau pristupnim pregovorima s EU. Cipar,koji je u EU primljen kao de iure cjelovit,premda je u pitanju de facto samo grčkidio, postavlja Turskoj u tim pregovorimazapreke u obliku veta. Prilikom ulaskaCipra u EU 2004. održan je referendum oponovnom ujedinjenju, ali su ciparski Grciodbili plan EU za ujedinjenje, čime suciparski Turci nepravedno kažnjeni zakooperativnost, dok su Grci za nekooperativnostnagrađeni. Pregovori o ponovnomujedinjenju započeti su 2008., alidosad nisu mnogo odmakli. Erdogan jeizjavio da bi se turski vojnici, kojih na Ci-